4. Ostali štosovi

4.1 Podešavanje pisača (Epson Stylus Color 440)

Kako nešto ispisati? Pa, kao prvo morate imati pisač i to od onih koji rade. Bez toga ne ide nikako. Zatim nešto napišete ili nacrtate, pa kliknete File , pa Print , pa OK i... i ništa. Da, točno to: ništa. Pisač vam je uključen, spojen na računalo, papira ima, prepoznat je kod bootanja, možda ste nakon tri litre znoja čak uspješno ispisali i probnu stranicu iz nečega grozomornog kao npr. apsfilter ili magicfilter . I opet - ništa. Zašto je to tako? E, zato što je ovo Unix, Debian GNU/Linux, ovdje nema laganih i jedostavnih stvari - samo znoj i suze, bol i patnja. Baš ono što vi volite, zar ne? Inače biste sad sjedili za Madrakeom i pustili sistem da pisač podesi sam, kod instalacije.

OK, dosta šale. 'Ajmo preć' na zajebanciju... :-)

Da biste bilo što ispisali, prvo morate u kernelu imati ukompajliranu podršku za pisač (preporučam sve navedene opcije), pa će vam ga sistem prilikom bootanja (vjerojatno) prepoznati. U datoteci /var/log/messages ili pomoću dmesg > nešto trebali biste dobiti ovako nešto. Zatim pomoću cat /proc/devices  i  lsmod provjerite da li su vam device lp i potrebni moduli parport i lp učitani. Sistem ih učitava iz direktorija /lib/modules/vaš.kernel/misc/. Ako ih nema, dodajte ih u datoteku /etc/modules , a u datoteci /etc/modules.conf upišite slijedeće:

alias parport_lowlevel parport_pc
pre-install lp /sbin/insmod lp

...a možda još i:

options lp io=0x378 irq=7
alias /dev/printer lp
alias /dev/lp0 lp

...ali za ova tri posljednja nisam siguran. Ako iz nekog Linuxu svojstvenog misterioznog razloga ne uspijete postići da neki od modula učitavate prilikom bootanja, jednostavno si ga dodajte u svoj .profile (npr. jednim insmod lp , krep'o dabogda).

Nakon toga si uštedite čitanje Printing HOWTO i Printing-usage HOWTO i živciranje isprobavanjem genijalnih naredbi zapovjednog retka tipa  lpr -#2 -sP dj neka.datoteka (.koja.ce.se.isprintat samo ako ste izbrali.pravi.filter.bla-bla.mulj-truć) time što ćete si instalirati Red Hat-ov printtool. Debian Potato 2.2 ga kao nema, ali ga eto ima. Stavite ga s dpkg i pomolite se da je vaš pisač među ponuđenima, jer ako jest, udesit će vam datoteku /etc/printcap tako da ga možete koristiti u svim programima. (Provjerite pomoću Tests/Print ASCII test page i Tests/Print Postscript test page.) Ahm, dobro, ne možda baš u svim programima, već u programima koji kuže u čemu je stvar. Većina tih idiota će vam ponuditi samo goli lpr, pa ćete nakon što ni krivi ni dužni kliknete Print dobiti pol tone bezveznog ASCII smeća umjesto formatiranog teksta ili slike, jer ste zaboravili da je Debian smrtonosna biljka i ne znate da ispis možete zaustaviti s lprm - . No, dobro, evo vam moj printcap  iz kojega vidite da postoje tri entryja, od kojih je prvi već bio tamo, drugi je dodao printtool, a treći sam ja udesio tako da mi glumi default pisač. Ne začudite se se što će izgledati drugačije nakon reboota i ne pitajte me zašto je to tako. Ja sam samo neznalica, bogamu, baš me briga - pisač mi radi, ispisuje sve što treba i to mi je dosta. Možete i vidjeti.

Eh da, nakon petljanja s printtoolom i printcapom ne zaboravite presnimiti datoteke general.cfg, postscript.cfg i textonly.cfg iz direktorija /var/spool/lpd/lp0  u direktorij /var/spool/lpd/lp, jer vam pisač inače neće šljakati.

4.1.1 Kako ispisivati iz raznih programa

Nije pretjerano teško: File/Print , pa nakon što dobijete hrpu ASCII šrota, drugi put izaberete Print to: File . Odredite File name npr. /root/nešto.ps i kliknete Print. Zatim pronađete datoteku nešto.ps, kliknete je desnim gumbom u TkDesku, odaberete View (gv) i pojavi vam se program gv (ako ga nema, instalirajte ga pomocu dselecta). Preostaje vam da kliknete File/Print document.../Print i to je to. Iako možda neće ispasti baš savršeno.

Neki programi poput Opere i KWorda su malo pametniji i kuže sve pisače koje imate na sistemu, pa ne morate printati u datoteku, nego možete ispisivati izravno. StarOffice po defaultu koristi osnovni sistemski pisač ("Generic printer") iz /etc/printcap i s njim nema problema. Ako ste si prethodno poštimali ispis, Killustrator šljaka kao i KWord, a TkPaint ispisuje iz programa gv bez problema.

Gimp je genijalac: na File/Print otvori vam prozorčić u kojemu izaberete Printer: (koji već), kliknete Setup, izaberete svoj pisač i klikanjem poštimate i spremite za kasnije sve ostalo.

Za olakšavanje ispisa postoje razni GUI programi: gpr , xpp , xpdq ...  Isprobajte ih.

4.2 Kako natjerati IDE pržilicu da radi

Ako ste čitali prethodne dijelove ovog KAKO, vjerojatno već pretpostavljate da i u ovom slučaju prvo morate imati prilično toga ukompajlirano u kernel. Tamo sam samo spomenuo, a sada evo detaljne liste za IDE pržilicu:

Block devices/Enhanced IDE/MFM/RLL disk/cdrom/tape/floppy support y
Block devices/Include IDE/ATAPI CDROM support y
Block devices/SCSI emulation support m
Block devices/Loopback device support m
SCSI support/SCSI support y
SCSI support/SCSI CDROM support y
SCSI support/SCSI generic support m
Filesystems/ISO 9660 CDROM filesystem support y
Filesystems/Microsoft Joliet CDROM extensions y

Možete provjeriti pomoću cat /proc/modules da li su moduli učitani, zovu se sg i ide-scsi . Da vidite da li je pogon ispravno prepoznat, kod podizanja sustava pratite poruke kernela i pogledajte u /var/log/messages. Tamo biste trebali naći zabilježeno nešto slično ovome za moju Teac pržilicu. Obratite pozornost na prvi redak - u svoj /etc/lilo.conf valja vam dodati append="hd*=ide-scsi"(umjesto zvjezdice oznaka CD-pogona), odmah ispod read-only  i ponoviti opisani postupak s disketom. Zatim promijenite simbolički link /dev/cdrom  da upravlja na /dev/scd0 :

cd /dev
rm cdrom
ln -s scd0 cdrom

...i preostaje vam rebootati stroj i pripremiti roštilj :-)

4.2.1 XCDRoast

Iako postoji još nekoliko vrlo dobrih (npr. gcombust ili cdrtoaster), moj omiljeni roštilj zove se XCDRoast i trenutno je dogurao do inačice 0.98alpha8. S Debianom ste dobili nešto slabiju, ali pristojno funkcionalnu 0.96e , pa ako vam se ne da petljati sa skidanjem .tar.gz i malo zeznutijom instalacijom, jednostavno ga stavite s dselectom .

Ukratko ću opisati najosnovniji rad. Nakon što pod SCSI/IDE Info pogledate je li prokužio vašu pržilicu, morate kliknuti Setup. Pod CD Setup označite samo brzinu prženja CD-Writer Speed:, a pod HD Setup pomoću Select odredite na kojoj će od vaših particija program privremeno skladištiti podatke. Neka bude što veća. Pod Misc. možete provjeriti da li vam radi /dev/dsp radi zvučne signalizacije i to bi bilo dovoljno. Kliknite Done da program zapiše konfiguracijsku datoteku, pa možete krenuti s pravljenjem CD-ova. Imate tri ponuđene opcije. Copy Data-CD i Copy Audio-CD jednostavno presnimavaju kompletne diskove odgovarajućeg sadržaja, pa je dovoljno da pratite redoslijed potrebnih radnji prema gumbima na lijevoj strani. Treća opcija Master CD nešto je kompliciranija, jer omogućava da sami pripremite sadržaj svog budućeg CD-a. Najbolje je da prethodno već stavite sve što želite snimiti u jedan direktorij i zatim ga pod Master from/to navedete programu. Imate gumb Preview CD-Contents, a zatim Calculate size , da provjerite niste li pretjerali s veličinom. Pod Set Image-Type/Select Image-Type: izaberite vrstu zapisa, a ako ne znate što točno radite, ne dirajte već predefinirane postavke. Pod Set ISO-Header možete svome remek-djelu dati ime, nakon čega prijeđite na Master Image/Start Master Image, a kad bude bilo gotovo, Write Image/Start Write Image i pečenje već miriše :-)

Inačica 0.98alpha8 nešto je kompliciranija pri instalaciji, ali je zato moćnija. Bez problema će koegzistirati sa starijom. Uz osnovni .tar.gz morat ćete skinuti i najnoviji imlib i cdrecord (na stranici za download su već postavljeni linkovi), te s njima kombinirati kompajliranje. Prvo raspakirajte i iskompajlirajte imlib, zatim raspakirajte XCDRoast i zadajte mu samo make . Kad završi, iskompajlirajte cdrecord, a onda presnimite izvršne datoteke cdrecord, mkisofs, cdda2wav i readcd (nalazi se u direktoriju misc) u poddirektorij lib/bin direktorija u kojem ste započeli kompajliranje XCDRoasta. Preostaje vam da ga završite pomocu make install, a kada bude gotovo, program pokrecete s xcdrgtk.

I ovdje prvo morate pokrenuti Setup i podesiti program vrlo slično kako je opisano za stariju inačicu, završavajući sa Save configuration . Primijetite da pod Miscellaneous možete izabrati prijevod na hrvatski jezik. Glavni izbor naoko je sužen na samo dvije opcije Kopiraj CD i Izradi CD, ali je zapravo proširen. Sada postoji mogućnost rada s CD-RW diskovima, pod Izradi CD/Master zapisa možete izraditi i bootabilni CD-a, a na dva mjesta postoji i kućica multisession , ali eh, not implemented yet :-)

4.3 USB (Epson Stylus Color 480SXU)

Ako vas zanimaju detaljna objašnjenja raznoraznih USB pitanja, možete ih pronaći ovdje, tojest ovdje, a ja ću pokušati osnovne stvari dati ukratko. Kao i obično, prvo morate imati podršku za USB ukompajliranu u kernel. Evo što sam ja stavio:

USB Support/Support for USB y
USB Support/USB verbose debug messages y
USB Support/Preliminary USB device filesystem y
USB Support/UHCI (Intel PIIX4, VIA...) support y
USB Support/USB printer support y

Možete staviti i drugo, (kao i uvijek) ovisi što imate i što vam treba. Zatim u datoteku /etc/fstab dodajte redak:

usbdevfs  /proc/bus/usb  usbdevfs  defaults  0  0

...a zatim pogledajte u direktorij /dev/usb (ako ga nema, napravite ga). Tamo bi trebao biti device lp0 , a ako ga nema, načinite ga ovako:

mknod /dev/usb/lp0 c 180 0

Rebootajte sistem s novim kernelom, pa ćete pomoću  dmesg > radiliusb  dobiti cijelo čudo poruka, a nakon cat /proc/devices mora se pojaviti i 180 usb .  Ako ste sve učinili kako treba, da biste aktivirali svoj USB pisač ostaje vam poštimati printcap pomoću printtoola, s tim što vam umjesto /dev/lp0 valja koristiti novonačinjeni /dev/usb/lp0 . Radi li? Vjerujem da bi trebalo.

ESC 480SXU relativno je novi Epsonov USB pisač, vrlo mali i vrlo jeftin (676 kn s PDV-om), kojeg u vrijeme pisanja ovog odlomka prepoznaje samo novi paket gimp-print-4.1.5, inače plug-in za Gimp. Na sreću, moguće ga je iskoristiti i za ispisivanje na razini cijelog sustava, tako da kod standardnog kompajliranja prvoj naredbi ./configure dodate opciju --with-cups . Da ne biste pomislisli da je to sve, trebati će vam i novi CUPS, jer ste s Debianom dobili stari cupsys 1.0.4, a gimp-print treba barem 1.1.4. Ja sam skinuo inačicu 1.1.6 i instalirao je pomoću dpkg. Ako kompajliranje prođe u redu, u direktoriju /usr/share/cups/model naći će se i novi driveri za pisače, u mome slučaju escp2-480.ppd.gz . Ostaje vam podesiti CUPS kao glavni sistemski program za ispis. Mačji kašalj, vjerujte mi, da, naravno... no, dobro - umjesto da čitate kilometarske daveže kriptične dokumentacije, imate mogućnost podesiti svoj pisač preko Interneta. Samo kliknite i uvjerite se. Morat ćete upisati svoj sistemski username i password, a zatim će vas samo tražiti da od ponuđenih opcija odaberete one koje odgovaraju vašem pisaču.

Uhm, postoji mogućnost da šašava CUPS Internet skripta neće skužiti da ste iskompajlirali gimp-print s novim driverima. Barem kod mene nije, ispočetka, dok se nisam dosjetio jadu i prekopirao datoteku escp2-480.ppd u direktorij /etc/cups/ppd. Onda je progledao i ponudio mi i model 480. Možete vidjeti rezultat.

Eto. Sve drugo uglavnom je isto kao kod ispisa "običnim" pisačem. Na kraju, možda ćete vam život olakšati i simpatični mali program X Printing panel. Ne gubite vrijeme s kompajliranjem: skinite izvršnu datoteku, stavite je u /usr/local/bin i uživajte.

4.4 KDE instalacija (Don't try this at home! :-) )

Debian 2.2 nema KDE. Ako vam nedostaje poznati Win-look i ne zelite čekati 2.3, valja vam prvo instalirati barem osnovne KDE stvari. Radi se o nimalo jednostavnom postupku, čak ako ne kompajlirate .tar.gz , nego instalirate gotove pakete. Zato prvo pročitajte upute za instalaciju, a zatim poskidajte Qt biblioteke  libqt i osnovne KDE pakete  kdesupport i  kdelibs , a kdebase možete i preskočiti. Što, nema .deb paketa? Hmm... ne znam zašto, bilo ih je u vrijeme izlaska inačice 2.0. Pokušajte skinuti .rpm ili Slackware .tgz pakete i debianizirati ih, a zatim korak po korak tražite i dodavajte što vam dpkg bude javljao da  nedostaje. Ionako ćete to morati, jer će tražiti vjerojatno libmng , libmime itd.

Evo redoslijeda KDE instalacije (dopuštam da je nedosljedan, ali meni radi), ako ne želite cijeli KDE, vec samo neke programe (npr. KWord i KIllustrator): prije libqt morate staviti libmng, zatim kdesupport, kdelibs 1-1 (možda ne treba), kdelibs3 , kdebase-libs, kdebase, koffice-libs i koffice-common , a onda može kword, killustrator, kcalc ili koju vec drugu KDE aplikaciju želite. Tijekom instalacije dpkg će se buniti ovo-ono, "leaving unconfigured", ali će sve ipak raditi.

Jedan malo šašavi savjet: dogodit će se da određeni fajl ili potrebne biblioteke možete naći samo kao .tar.gz source koji morate iskompajlirati from scratch . Nakon što ste to učinili i instalirali ih, dpkg će i dalje misliti da ih nema (iako su na svojim mjestima), pa će odbijati instalirati slijedeći potreban .deb paket (da, znam, postoji i force opcija, ali nemam s njom dobra iskustva). Zato ga jednostavno - zeznite. Iskompajlirane biblioteke presnimite u direktorij s odgovarajućim traženim imenom i pomoću TkDeska načinite proizvoljan .tar.gz fajl, koji onda "debianizirajte", a zatim mrtvi-hladni "instalirajte" pomoću dpkg . I vidi čuda - tupavi dpkg pristaje instalirati .deb kojeg je dosad odbijao, a sve radi, jer sjetite se - biblioteke ste prethodno stvarno iskompajlirali i instalirali.

Mi novaci i neznalice se moramo nekako snalaziti. Nadam se da me iskusni linuksaši neće radi ovog ekskomunicirati i spaliti na lomači :-)

4.5 Kako gledati TV i video na Debianu

Uskoro!

4.6 Kako natjerati skener da radi

Jednom!

x.y Dopuštenja na datotekama i simbolički linkovi

Jednog lijepog dana...

6.2.8.1 Kako postati tajkun

6.2.8.1.3.4.5 Kako izbjeći zatvor