POČETNA

CRO DOKUMENTACIJA
O ARCH-U


Arch Linux 0.7.2 (Gimmick) instalacijski vodič

Travanj 29, 2006
Verzija 1.1.2
Dennis Herbrich
Judd Vinet

Na hrvatski preveo: Boljsa (asjlob et vip.hr); 2006.

Sažetak

    Ovo je generalna korisnička dokumentacija za Arch Linux distribuciju, verziju 0.7.2 (Gimmick). Pokriva instalaciju distribucije i podešavanje osnovnog, bootabilnog sustava. Dodatno, kratki opis Arch-specifičnih alata je dostupan tj. pacman paketni mehanizam i ABS.

Sadržaj prve stranice:


Uvod

Što je Arch Linux?

    Arch Linux je i686-optimizirana Linux distribucija koja je orginalno bazirana na idejama CRUX-a, odlične distribucije razvijane od Per Lidén-a.

Arch je brza, laka, fleksibilna i jednostavna distra. To nisu ljepuškaste riječi, ali su istinite. Arch je optimiziran za i686 procesore, pa tako bolje iskorištavate svoj CPU.

Lak za korištenje binarni paketni sustav omogućava vam jednostavnu nadogradnju sustava pomoću jedne naredbe. Arch također koristi ports nalik paketni sustav (Arch Build System) kako bi lako napravili pakete, što također može biti sinkronizirano s jednom naredbom. Sve je napravljeno jednostavno i transparentno.

Arch Linux nastoji imati posljednje stabilne verzije svojih paketa. Trenutno održavamo bazni paketni set s rastućom kolekcijom dodatnih paketa napravljenih od strane korisnika i AL razvijatelja.

U svojem cilju kako bi bila jednostavna i laka, Arch distra nastoji izbjegavati nekorištene dijelove sustava, stvari kao /usr/doc i info stranice. 

Arch Linux također nastoji pružiti zadnje dostupne inovacije u Linux svijetu kao hotplug i udev podršku. Arch Linux 0.7.2 (Gimmick) koristi 2.6 Linux kernel i udev i ima podršku za XFS/JFS, RAID/LVM i encriptirane datotečne sustave.

Licenca

    Arch Linux, pacman, dokumentacija i skripte su registrirani zašitni znakovi ©2002-2006 Judda Vineta i licencirani su pod GNU Public License - engleska verzija (GPL - hrvatska verzija).

Autori i povratne informacije

    Ovaj dokument je baziran na radu Judda Vineta . Sitne ispravke, modifikacije i dodatke napravio je Dennis Herbrich . Takoder mnogi drugi su pomogli, da ih ne nabrajamo, znaju tko su. Hvala vam!

Instalacija Arch Linux-a

Predinstalacija

    Arch Linux je optimizirana za i686 procesore i neće se pokrenuti na nižim x86 čipovima (i386,i486,i586). Pentium II procesor ili jači je potreban.

Prije instaliranja Arch Linux-a, trebate odlučiti koju instalacijsku metodu želite koristiti. Arch Linux pruža bootabilni ISO image za CD-ROM instalaciju, kao i FTP-baziranu instalaciju. Također možete skinuti bazni ISO težak oko 200 MB, koji sadrži samo bazu i kernel set paketa.

Inače nabavite Arch instalacijski CD, skinite i spržite ISO, zamolite nekoga da vam sprži ako imate sporu internet vezu ili ne posjedujete pržilicu. Također možete napraviti FTP instalaciju s CD-om.

Nadalje, ne morate se brinuti oko korištenja starog ISO-a za instalaciju, pošto je nadogradnja sustava na trenutnu granu laka jednom kada imate bazni sustav.

Korištenje dialup PPP konekcije tijekom instalacijskog procesa još NIJE podržano.

Najlakša metoda instaliranja Arch Linux-a zasigurno je instaliranje baznog sustava i zatim instalacija paketa s CD-a, te zatim podešavanje internet veze i nadogradnja i instalacija paketa iz trenutne grane.

Trebate znati da će vam instaler postavljati pitanja o tvrdom disku, podizanju modula i konfiguracijskim datotekama. Instaler vas neće držati za ruku pa se očekuje da znate neke stvari o svojem računalu. Zato pročitajte cijeli ovaj dokument. Nemojte reći da vas nismo upozorili. ;)

Što ćete trebati:

  • radno znanje Linux-a i svog sustava, tj. svog hardware-a
  • Arch Linux instalacijski medij
  • i686-bazirano računalo (PPro, Pentium 2 ili jače, Athlon/Duron ili novije, itd. AMD K6, Transmeta Crusoe, CyrixIII i VIA-C3 NISU podržani.)
  • nešto vremena

Nabava Arch Linux-a

    Možete skinuti Arch Linux s nekog od poslužitelja sa download stranice.

Priprema instalacijskih medija

Korištenje CD-ROM-a

    Ponovno podignite svoje računalo s Arch Linux instalacijskim CD-om. Budite sigurni da je BIOS postavljen kako bi bootao sa CD-ROM-a. Jednom kad je CD podignut, vidjeti ćete boot prompt, koji će vam objasniti koje su vam mogućnosti na raspolaganju. Većina korisnika će samo stisnuti Enter kako bi se podigao uobičajni Arch instal kernel s IDE i SCSI podrškom.

Na kraju boot procedure, biti ćete prebačeni u root ljusku s raznim opcijama izlistanim na ekranu. Sada ste spremni ući u aktualnu instalaciju.

Uobičajna instalacijska procedura

    U ovom trenutku vaš sustav je spreman za podizanje i tvrdi disk gdje želite instalirati, kao i vaš instalacijski izvor, moraju biti dostupni.

Koristeći dostupne alate iz ljuske, iskusniji korisnici mogu pripremiti tvrdi disk potreban za instalaciju prije podizanja instalera. Možete preskočiti ovaj paragraf ako ne želite daljnu ručnu interakciju. Arch Linux instalacijski disk također sadrži /arch/quickinst skriptu za napredne korisnike. Ova skripta instalira base set paketa u korisnički određen direktorij.

Koraci instalacije:

Podizanje ne-američke mape za tipkovnicu

    Ako ne koristite američku tipkovnicu (njihov raspored tipki) upišite km kako bi izabrali vaš tip i font.

Pokretanje setup-a

    Sada možete utipkati /arch/setup kako bi pozvali instaler program. Nakon nekoliko info poruka ponuditi će vam se instalacijska metoda po vašem izboru. Ako imate brzu internet vezu, možda preferirate FTP instalaciju kako bi imali zadnje pakete.

Kada prolazite kroz setup program budite sigurni da ste označili DONE dugme nakon svakog koraka. To sprema postavke prije nego prijeđete na novi korak.

Kada odaberete CD-ROM instalaciju moći ćete jedino instalirati pakate koji se nalaze na CD-u, koji mogu biti dosta stari. Ali nećete trebati internet vezu, i to je pogodno za dialup korisnike.

Nakon ovoga odabira, dolazite pred instaler menu, koji će vam izlistati potrebne korake za završetak instalacije.

Tijekom instalacijskog procesa, možete se prebaciti u 5-tu virtualnu konzolu (ALT-F5) kako bi vidjeli izlazne podatke naredbi koje koristite kroz instalaciju. Koristite (ALT-F1) kako bi se vratili na prvu konzolu.

Konfiguracija mreže (samo FTP instalacija)

Configure Network će vam dopustiti instalaciju i konfiguraciju vašeg mrežnog uređaja.

Ako nijedan eth0 uređaj nije još dostupan, biti ćete upitani što želite da instaler proba za mrežni modul. Ako instaler padne u pronalasku mrežnog modula, budite sigurni da ste pokrenuli loaddisk prije kako bi ethernet moduli bili dostupni. Ako vaša mrežna kartica još uvijek nije pronađena, provjerite je li kartica fizički instalirana i podržana od strane Linux kernela.

Kada je odgovarajući modul podignut, biti će vam dana opcija konfiguriranja vašeg uređaja s DHCP-omAko izaberete NE, morati ćete upisati mrežne informacije ručno.

Priprema tvrdog diska

Prepare Hard Drive  će vas odvesti u podmenu nudeći vam dvije opcije pripreme diska za instalaciju.

Prvi izbor je Auto-Prepare, koji će automatski particionirati vaš tvrdi disk u /boot, swap i root particiju i zatim kreirati datotečne sustave na sva tri. Te particije će biti automatski mountirane. Ova opcija će kreirati:

  • 32 MB ext2 /boot particiju
  • 256 MB swap particiju
  • ext3 root particiju s preostalim prostorom

UPOZORENJE:

AUTO-PREPARE ĆE OBRISATI SVE PODATKE NA ODABRANOM HARD DISKU!

Ako želite ručno particionirati disk koristite druge dvije opcije, Partition Hard Drives i Set Filesystem Mountpoints kako bi pripremili odabran medij s željenim postavkama. U suprotnom Return to Main Menu poslije uspješne automatske pripreme.

Particioniranje tvrdog diska

Partition Hard Drives trebate preskočiti ako ste prethodno odabrali Auto-Prepare.

Inače trebate odabrati disk koji želite particionirati, i biti ćete prebaćeni u cfdisk program gdje slobodno možete modificirati informacije sve dok ne odete na [Write] i [Quit].

Trebati ćete barem swap i root particiju kako bi nastavili instalaciju.

Postavljanje mount točaka datotečnog sustava

Set Filesystem Mountpoints također možete preskočiti ako ste odabrali Auto-Prepare. Trebate odabrati ovu opciju ako ste uredili particijske informacije.

Prvo pitanje je koju ćete particiju koristiti kao swapU sljedećem koraku odaberite vašu root particiju.

Svaki put kada odaberete određenu particiju instaler će vas upitati koji datotečni sustav ćete odabrati (ne morate ako ne želite, ostati će onaj tip koji je sada). Ako odaberete YESmorate odabrati željeni tip. Svi podaci na toj particiji će biti obrisani.

Za swap particiju ne morate odabrati datotečni sustav pošto ona koristi svoj.

Izbor paketa

Select Packages će vam dopustiti da odaberete pakete s CD-a ili FTP servera.

Ako odaberete CD-ROM instalaciju trebate odabrati gdje se nalazi vaš uređaj

Ako odaberete FTP instalaciju, biti ćete upitani za odabir servera ili odaberite CUSTOM kako bi sami upisali put do željenog servera.

Poslije toga trebate odabrati kategorije paketa koje želite instalirati.

Možete ručno odabrati koje pakete želite instalirati ako odaberete NE kad vas instaler upita za automatski odabir paketa.

Pakete u BASE kategoriji uvijek trebate ostaviti netaknutima. Također trebate zapamtiti da ćete moći birati pakete samo iz onim kategorija koje ste odabrali, pa ako ste odabrali samo BASE kategoriju nećete moći odabirati pakete iz drugim kategorija.

Ako želite imati čist i brz sustav instalirajte samo osnovnu kategoriju, ostalo možete dodati kasnije.

Instalacija paketa

Install Packages će instalirati pacman i sve pakete s njihovim međuovisnostima na vaš tvrdi disk.

Nakon što ste instalirali pakete prelazite na Configure System.

Konfiguracija sustava

Configure System vam omogućava uređivanje osnovnih datoteka koje oblikuju sustav.

Ako ste u žurbi možete preskočiti ovaj korak, ali uredite te datoteke kasnije kada se prijavite na sustav.

Instalacija kernela

Install Kernel će vas pitati koji kernel želite instalirati.

2.6
Instalacija 2.6.x kernela sa SCSI/SATA/IDE podrškom.
2.4 IDE
Instalacija 2.4.x kernela samo sa IDE podrškom.
2.4 SCSI
Instalacija 2.4.x kernela sa IDE i SCSI podrškom.
Arch Linux standarno koristi 2.6 kernel.

Instalacija boot programa

Install Bootloader će instalirati bootloader na vaš tvrdi disk, ili GRUB (preporučeno) ili LILO, što odaberete.

Instaler će pokušati iz vaših sustavskih postavki urediti GRUB konfiguracijsku datoteku.

GRUB zahtijeva odabir particije gdje će se instalirati. Ovdje trebate odabrati /dev/hda pošto on upućuje na master boot zapis na prvom tvrdom disku.

Izlaz iz instalacije

Exit Install, uklonite CD iz uređaja, utipkajte reboot u komandnoj liniji i čekajte da vam se sustav podigne po prvi put!

Kad se sustav podigne, prijavite se kao root korisnik bez lozinkepa ćete prvo sa naredbom passwd dodati lozinku, sa naredbom adduser dodati korisnika, sa Xorg -configure podesiti X-Window sustav (grafičko okruženje), sa alsaconf konfigurirati zvuk i tako dalje.

Čestitke! Sada možete krenuti na konfiguriranje vašeg sustava.


Sljedeće
Konfiguracija sustava


Napravio Boljsa s Mozilla-composerom; 2006.