Prva  Prethodna  Sadrzaj  Slijedeca

0. Uvod

0.0 Zamolba

Kako i pise na prvoj stranici, sva su pitanja dobrodosla. Stvarno sva... osim onih na koje je u ovome KAKO vec odgovoreno. Zato vas lijepo molim: procitajte, a zatim pitajte. Hvala.

0.1 Sto ima u tekstu

Ovaj KAKO pokriva osnovne stvari pri instalaciji i stimanju Debian GNU/Linuxa 3.1 r0a Sarge iz perspektive pocetnika i neznalice. Dodani su primjeri datoteka i popis (vise ili manje) korisnih poveznica. Neki dijelovi mogu funkcionirati i samostalno, ali ipak skrecem pozornost da je tekst pisan tako da se u kasnijim odlomcima najvecim dijelom predpostavlja da ste procitali prethodne. 

Debian 3.1 Sarge moze vam zapeci netko s http://www.linux.hr , a mogu i ja. Posaljite 2 prazna DVD-a i povratnu postarinu i vas je.

0.1.1. Moje racunalo...

...sastavljeno je od Epox 8KRA2+ VIA KT600/VT837, AMD Barton 3000+ FSB 400, 512 Mb DDR, Seagate 40 Gb, Maxtor 60 Gb, WDC 4.3 Gb (ladica), Pioneer DVD±RW DVR-109, Abit R9600XT 256MB VIO, Macom S96D 17", opticki Logitech PS/2, SB Live! Value, VIA Rhine-II Ethernet, Siemens ADSL C-010-I, te Epsona Stylus Color 480 SXU USB i prastarog LG Scanworks 60a (nazalost, ovaj scanner ne radi na Linuxu). Imao sam prethodno u KAKO-ima za Potato i Woody drugacije konfiguracije, svojedobno s drugim CD i DVD pogonima, sa starim nVidijinim karticama, s ISDN-om, kao i ISA modemom i zvucnom karitcom USR PnP 56k Int i CL SB 16 Vibra.

Drugo racunalo sastavljeno je od PCChips M863G SiS 741GX/963L, AMD 1.4 gHz TbC FSB 266, 512 Mb DDR, LG CD-DVD GDR 8163B, WDC 13 Gb, WDC 1.2 Gb (ladica), Gainward GF2 MX400 Twin/ViVo 32Mb, Adi ProVista 14", opticki Sweek PS/2, SiS AC97 (zvuk), Intel 536EP (modem), SiS900 Ethernet i paralelnog Epsona Stylus Color 440.

U blizini se našao i jedan nakrilnik (laptop) tvrtke Gericom s P4 2.0 gHz, 256 Mb DDR, Hitachi 30 Gb, GF4 420 Go 32 Mb, Matshita CD-RW CW-8121, SiS 630 (SmartLink modem), 15" LCD, SiS900 Ethernet, SiS 7012 (zvuk), IEEE 1394 itd.

Na svemu tome Debian Sarge uredno radi. Dakle, ako o Linuxu znate malo ili nista, a htjeli biste ga isprobati, ovaj KAKO mozda ce vam pomoci.

0.2 Zasto je napisan

Zasto se gnjaviti s Linuxom kad vas bas svi, od lokalnih pametnjakovica do istih takvih novinara u nekim nasim inace solidnim racunalnim mjesecnicima, neprestano uvjeravaju da su najnoviji Windowsi 'naj- naj- naj-'? Na to si pitanje morate sami odgovoriti. Mozda vas smeta imati nelegalni, ukradeni softver? Mozda vam se svidjaju altruisticke ideje svijeta slobodnog programiranja? Jedan moj frend davno je rekao: "Cujem da je u zemlji Pingviniji pomalo hladnjikavo, ali su cijene vise nego pristupacne." Obzirom da citate ovaj tekst, vjerojatno imate svoj razlog.

O samom Linuxu i distribuciji Debian ima mnostvo korisnih informacija na mrezi, njih cak prilicno i prevedeno na hrvatski jezik. Informacije   Sargeu standardno se nalaze na prvom instalacijskom DVD-u u direktoriju /doc , ali nema hrvatskog prijevoda. 

U svakom slucaju, rijetko ce tko zanijekati da je dokumentacija o Linuxu notorno prekomplicirana i naimjenjena naprednijim korsnicima. Nebrojeno puta mi je digla tlak, jer unatoc citanju i citanju nista nisam uspijevao skuziti. Cesto i dan danas... :-) Zato sam napisao ovako nesto - jedan podsjetnik samome sebi, jednostavan i pristupacan KAKO za neznalice iz perspektive pocetnika u Linuxu.

Iz istoga razloga posve je moguce da sam neke stvari kazao ili opisao krivo, ili vjerojatnije, uz nedovoljno znanja i razumijevanja. Iskusniji linuksas sigurno ce se nasmijati bude li htio citati, ali ono sto ovdje navodim kod mene radi, pa postoji prilicna vjerojatnost da ce i kod vas. Uz puno truda i nesto srece.

0.2.1 Zasto bas Debian

Evo nekoliko razloga:
- jer je najstabilniji i najvjerniji tzv. GNU filozofiji;
- jer ga koristi NASA;
- jer ste culi da sve prave face vrte Debian ;-)
- jer nemate pri ruci Mandriva ili Suse distribucije;
- jer ste osoba koji obozava bol i patnju.

Ako vam je do jednostavnosti i ljencarenja, odgovori su Mandriva (nekad Mandrake) ili Suse. Stvari se temelje na ugasloj Red Hat distribuciji, imaju prave graficke instalacije na hrvatskom, prepoznat ce vam i konfigurirati sav hardver i podici graficko korisnicko sucelje (GUI) - na hrvatskom. Ako vam je do malo vise truda i ucenja, eto vam Debian.

0.2.2 Sto se podrazumijeva

Kao prvo, da koliko-toliko vladate engleskim jezikom. Kao drugo, da u konkretnom slucaju napisete tocno ono sto pise da napisete. U Linuxu je ispravna sintaksa iznimno vazna. Ako iza neceg napisanog/drugacijim-fontom/stoji/zarez , ili kad na kraju nekog redka pise nesto kao /dev/pitajboga/s/tockicom . kada budete prepisivali, nemojte napisati niti zarez, niti tockicu. S druge strane, ako vidite da ispred imena neke datoteke stoji tockica, primjerice .bashrc , to nije greska vec se ta prokletinja, vjerovali ili ne, stvarno tako zove.

0.2.3 Velika i mala slova u Linuxu

Za razliku od DOSa i Windowsa, u Linuxu su Kruno, kruno, KRUNO i KrUnO cetiri posve razlicite stvari. Stoga jos jednom: povedite racuna o tocnome pisanju, jer vas banalna greska moze kostati vremena i zivaca.

0.2.3.1 Gdje su "nasa slova"

Evo ih: šŠƮ, kodna stranica iso8859-2. Vidite li ih? Super, sigurno citate KAKO iz Windowsa :-) . Ovdje ih nece biti dok ne prodjemo instalaciju.   

0.3 Ograda

Kako to vec ide: ne mogu preuzeti bilo kakvu odgovornost za bilo sto sto se dogodi vasem racunalu, vasim zivcima, vasem bracnom drugu, vasoj macki ili bilo cemu drugom zbog uporabe ovog KAKO. Prepusteni ste sami sebi 100%. Zato se sjetite na sigurno spremiti sve svoje vazne podatke prije negoli zapocnete.

Ovaj KAKO za neznalice podlijeze GNU Free Documentation licenci.


Prva  Prethodna  Sadrzaj  Slijedeca