1. Instalacija

1.1 Organiziranje diska prije instalacije

Od mojih tvrdih diskova na prvom racunalu, prvi je podijeljen na tri dijela: particije za Debian i njegov swap, te jednu za Windowse C:\ . Na drugom disku je Win particija D:\ i još dvije Linux particije, a treci disk je u 'ladici' i nekad posluzi kao velika disketa.

Predpostavljam da kao pocetnik zelite zadrzati Windowse i bootati oba sustava. Najbolje vam je za to ili nabaviti novi prazni disk, ili postojeci disk prethodno podijeliti i organizirati tako da jedan dio ostavite netaknut (prazan), a onda na njega stavite Debian. Danasnji diskovi su golemi, pa ne morate skrtariti s prostorom - dajte mu za pocetak barem 10 Gb. Nacinite sve particije primarnim (primary). Windowsi i Linux mogu zajedno uz logicke (extended) particije, ali tako cete imati manje problema, osobito ako kasnije budete htjeli mijenjati postav.

Ako ne nabavljate novi disk, svoje particije iznova organizirajte nekim od programa koji to mogu bez unistavanja postojecih podataka. Recimo, komercijalni Partition Magic . Na prvom Sargeovom CD/DVD-u u direktoriju /tools naci cete fips, programcic koji radi iz naredbenog retka i u stanju je dijeliti fat i vfat particije bez stete, ali nisam ga isprobao. Ima dosta dokumentacije i uputa. Nece raditi iz Windowsa, nego morate sustav prvo podici s diskete.

Sa Sargeom dolazi parted, odlican i vrlo jednostavan program iste namjene koji isto tako radi iz naredbenog retka. O njemu kasnije. 

1.2 Kako vidjeti Linux iz Windowsa

Linux bez problema 'vidi' i pise po Win fat i vfat particijama. 'Vidi' i ntfs, ali ne može pisati po njima. Hmm... cujem da sad ima neka podrska i za to? Bas dobro. Postoje programcici koji vam omogucavaju da iz Windowsa 'vidite' Linux ext2 ili ext3 particije, kao sto su stari fsdext2 i jedan od plug-in-a za Total Commander. To je korisno pocetniku, jer s njih mozete presnimavati, citati ih i tako steci predodzbu kako je Linux organiziran. Negdje sam procitao da postoji program koji moze i pisati po Linux particijama, ali ne sjecam se kako se zove i nisam ga isprobao.

1.3 Prvi korak: podizanje s CD/DVD-a

Sva imalo novija racunala mogu podizati sustav s CD/DVD-a, pa hodite u svoj BIOS (nakon pokretanja racunala pritiscite tipku Delete dok se ne pojavi), podesite boot sekvencu i umetnite prvi Debianov CD/DVD u pogon. Nakon nekoliko trenutaka pojavit ce se novi Sargeov logo i/ili recenica Press F1 for help, or ENTER to boot: . Tipka F3 pokazat ce vam razlicite mogucnosti podizanja Debiana, ali preporucujem da upisete linux26 . To ce vam instalirati jedan od vrlo dobrih 2.6.8 kernela s Debianovim prilagodbama, ovisno ciji procesor imate. 

1.3.1 Možda ce vam trebati boot disketa

Ne ide dizanje s CD/DVD-a? Dobro, pretpotopni moji, u direktorijima /install i /tools na prvom Sargeovom CD/DVD-u procitajte i naucite kako naciniti boot disketu i zapoceti s nje. Sto vam valja ciniti pise u datoteci readme.smb, a sada je nesto drugacije nego nekad na Woodyju.

1.4 Debian-instalacija

Dobra je vijest da Debian ima posve novi instalacijski program Debian-installer, a kada na prvome zaslonu Choose language izaberete Croatian - Hrvatski, vidjet cete da je posve preveden na nas jezik, sto mi ovdje prilicno olaksava posao. Slijedi Izaberi tipkovnicu / Tipmapa: , naravno hrvatska, a zatim malo cekanja dok program pronadje sto ima na vasem racunalu i na Sargeovom CD/DVD-u i sve ucita.

Okej, recimo da ste se kao pravi neznalica odlucili za udobni i sigurni automatizam. Za razliku od Woodyja, ovaj puta ce stvarno biti udobno i sigurno. Ako ste prema naputku prije instalacije pripremili prazan prostor na disku, izabrat cete Iskoristi najveci cjeloviti slobodan prostor . Ako ste pribavili cijeli novi cvrsti disk i nemate nista na njemu, izabrat cete Obrisi cijeli disk: IDE2 gazda (hdc) i njegov tvornicki naziv. Naravno, ovako ce vam pisati samo pod uvjetom da ste na racunalu imali stari disk hda spojen kao gazda na prvom IDE kanalu, CD/DVD-ROM pogon hdb spojen kao rob na prvom IDE kanalu i da ste dodali novi disk hdc spojen na drugi IDE kanal. Komplicirano? Ma bas vas briga. Za neko objasnjenje pogledajte kako Linux zove svoje diskove. 

Nakon toga vam se nude tri Sheme particioniranja , a vi prema preporuci izaberite prvu Sve datoteke na jednoj particiji i nasli ste se u glavnom izabirniku particioniranja. Vidite da vam je disk (vjerojatno) podijeljen na tri particije: br.1 primarna ... fat32 , br.2 primarna ... ext3 i br.5 logicka ... swap . Prva particija predstavlja Windowse, a bivsi ostavljeni prazni prostor (ili novi disk) podijeljen je na jednu veliku primarnu ext3 particiju / i jednu manju logicku za swap. Zelite sacuvati Windowse netaknutim? Postavite se na prvu primarnu fat32 particiju, pritisnite Enter , na novom zaslonu hodite do Bootable zastavica: i opet Enter , pa ce se ne pretvoriti u da , a vi recite da je Podesavanje particije zavrseno . Ako ste zadovoljni, a jeste, jer kao novak nemate blage veze o cemu se radi, opalite Zavrsi particioniranje i zapisi promjene na disk . Pozor - nakon toga vise nema natrag!  

No dobro, prije mozete malo i eksperimentirati, imate gore ponudjene cetiri mogucnosti. Prve dvije ne dirajte ako vam je zivot mio, nego hodite opet na dobrocudno Automatsko particioniranje . Mda, imate i Pomoc pri particioniranju , ali kome ona treba uz ovako dobar KAKO :-) . Kad se opet nadjete u Shemama particioniranja , probajte izabrati Kucno racunalo ili Visekorisnicka radna stanica , pa cete vidjeti da biste u prvom slucaju dobili tri particije, a u drugom cak devet. Teske zavrzlame, zar ne? Vratite se vi natrag na svoje dobre stare novacke / i swap. 

Primijetili ste da se strjelicama tipkovnice mozete postaviti na svaku buducu particiju i pomocu Enter precizno podesiti sve njezine postavke ili je cak i obrisati, u sto biste upali da ste zatrazili Rucno uredi particijsku tablicu. I opet je sve lijepo opisano. Rabi kao: odredjuje hocete li ext2 , ext3 , ReiserFS , jfs , xfs , fat ili koji drugi datotecni sustav, Tocka montiranja: gdje cete montirati particiju, Mogucnosti montiranja: kako cete montirati particiju, Oznaka: kako je zelite oznaciti, Pricuvni blokovi: odredjuje postotak rezerviran za korijenskog korisnika, Tipicni nacin uporabe: kako cete rabiti particiju, vec poznata Bootable zastavica: da ili ne (treba vam ako cete odatle podizati sustav), i naposlijetku Velicina: gdje odredjujete koliko ce particija zauzimati prostora. Na kraju slijedi Podesavanje particije zavrseno i evo vas opet natrag u osnovnom izabirniku particioniranja. Tu se uvijek mozete pouzdati u Ponisti promjene na particijama ako ste nesto ucinili krivo. Milina, zar ne?

1.4.1 Kako Linux zove svoje diskove

Primijetili ste da u Linuxu nema oznaka C:\ D:\ itd, vec su svi diskovi /dev/hd** , gdje zvjezdice zamjenjuju broj i oznaku. Prvi je disk /dev/hda , drugi /dev/hdb , treci /dev/hdc i tako dalje. Ako je disk podijeljen na dvije particije, jedna primary i jedna extended, onda su njihove oznake /dev/hda1 (za C:\ ) i /dev/hda5 (za D:\ ). Zasto je /dev/hda5 , a ne /dev/hda2 ? Koga je briga, negdje sam procitao objasnjenje i odmah ga zaboravio. Bitno je samo da sve logicke particije Linux vidi pocinjuci od brojke 5, kao /dev/hd*5 , /dev/hd*6 itd. Medjutim, ako je disk podijeljen na dvije primarne particije, onda ce one biti /dev/hda1 i /dev/hda2 .

Oznaka CD/DVD-a ovisi od toga kamo ste ga spojili. Ako je npr. kao kod mene slave na IDE2, onda je /dev/hdd (dakle, da je npr. master na IDE2, bio bi /dev/hdb). Disketni pogon A:\ za Linux je /dev/fd0 .

Ako imate SCSI disk, oni ce biti /dev/sd* , ali o njima nemam pojma. A onako usput, bio bi red i da kupim koji SATA disk, zar ne..? :-)

Slijedi primjer mijenjanja velicine particija i pretvaranja logickih particija u primarne. Zasto? Jer cete kasnije imati manje problema ako budete htjeli mijenjati postav na disku bez ponovnog instaliranja. Zamislimo da vam je novi disk mali WDC starkelja od 13 Gb, kao moj na drugom racunalu. Preporuceno automatsko particioniranje ga je podijelilo na particiju br. 1 primarnu od 12.5 Gb za osnovni datotecni sustav ext3 i drugu br. 5 logicku od 550 Mb za swap. Postavite se na tu drugu particiju i stisnite Enter. Izaberite Obrisi particiju, pa cete se vratiti u prethodni izabirnik, gdje se namjesto swapa pojavilo pri/log 550MB SLOBODNO. Ostavite to zasad na miru i stisnite Enter na primarnoj. U novom izabirniku postavite se na Velicina: i nakon jos jednog Entera unesite novu velicinu primarne particije. Cini mi se da vam ne treba toliki swap na Linuxu - barem meni nije nikada - pa za njega ostavite 200 Mb, dakle pisete 12.8 GB nakon cega se opet vracate u prvi izabirnik gdje sada stoji veca primarna particija i pri/log 200 MB SLOBODNO. Od slobodnog prostora nacinite swap, prvo Enter, zatim Nacini novu particiju, nakon cega je vec ponudjena maksimalna raspoloziva velicina, opet Enter. Potom se pojavljuje novi izabirnik Vrsta nove particije: gdje odredite da bude primarna. Ali nije gotovo, jer program na slijedecem izabirniku, izmedju ostalog, zadano misli da novu particiju zelite rabiti kao Ext3 dnevnicki datotecni sustav, a vi ne biste ni slucajno. Postavite se na to, jedan Enter i zatim odredite da ce nova particija biti swap prostor. Jos malo strpljenja. Slijedeci izabirnik Postavke particije vam mora reci da cete je rabiti kao swap prostor, da nema bootable zastavicu i da je velicine koliko ste odredili. Ako je tako, nakon Podesavanje particije zavrseno evo vas opet natrag u osnovnom izabirniku particioniranja, gdje se potvrdjuje da vam je i swap particija postala primarna.    

Dobro. Izaberite Zavrsi particioniranje i zapisi promjene na disk . Pojavit ce se novi zaslon na kojem je predoceno sto ste sve ucinili i sto ce gdje i kako biti zapisano, uz receno posljednje upozorenje. Nakon Da i kada program bude gotov sa stvaranjem datotecnog sustava na vasim particijama, slijedi koji minut Instaliranja Debianovog osnovnog sustava.

Potom vam se nudi Instaliraj GRUB boot ucitavac na cvrsti disk, ali prije toga...

1.4.3 Ima tu svega        

Samo nekoliko rijeci i o ostalim mogucnostima Debianovog odlicnog instalacijskog programa. Ako pomocu kojega Natrag izadjete van (prebacite se pomocu tipke Tab), naci cete se u glavnom izabirniku, gdje su popisani svi glavni koraci. Prvi je Izaberi jezik/Choose language , slijede Izaberi drzavu ili regiju , Izaberi tipkovnicu , Pronadji i montiraj CD-ROM , Ucitaj dijelove instalacije s CD-a , Odredi mrezno ocvrsje , Podesi mrezu , Odredi ocvrsje , Particioniraj diskove , Instaliraj osnovni sustav , Instaliraj GRUB boot ucitavac na cvrsti disk , Instaliraj LILO boot ucitavac na cvrsti disk , Nastavi bez boot ucitavaca , Dovrsi instalaciju , Promijeni debconf razinu vaznosti , Spremi debub zabiljeske , Provjeri potpunost CD-ROM-ova , Pokreni skoljku i Prekini instalaciju . Ovdje nisam i necu opisivati svaki korak cjelovito,  nego samo koliko se pojavljuje pri osnovnoj instalaciji. Ako vam se istrazuje i isprobava, samo naprijed, ali na vlastitu odgovornost :-)

1.5.1 Podesi i omoguci PPP

U ovome koraku nistice i jedinice vas pitaju Rabi PPP svezu za instalaciju sustava? , a vi biste htjeli reci Ne , jer imate prepune Sargeove CD/DVD-e. Medjutim, ako imate kakav modem kasnije ce vam dobro doci da sada kazete Da , jer odredjujete postavke za ppp , sto god to bilo.  Slijedi Create a connection named provider , a zatim strjelicama i razmaknicom tipkovnice postavite Use dynamic DNS . Odredite  PAP Peer Authenticaton protocol i upisite korisnicko ime i zaporku koje koristite kod svog pruzatelja mreznih usluga. Modem port speed ostavite na 115200, odredite treba li vam tonsko ili pulsno biranje (vjerojatno tonsko), a na Enter the number to dial upisite telefonski broj koji pozivate. Na Choose modem config method odgovorite Da , a ako ga program ne nadje, ostaje vam Enter the port by hand . Gdje vam je modem, na kojem portu? Gdje je bio u Windowsima? Imate vise ponudjenih mogucnosti. Kockajte se sada, poslije cete dotjerati. Na posljednjem zaslonu "Properties of provider" izaberite Finished Write files and return to main menu i pustite program da zapise datoteke /etc/chatscripts/provider i /etc/ppp/peers/provider . Izlazite s Quit Exit this utility .

1.5.2 Podesi apt

Ovdje birate nacin na koji ce u daljoj instalaciji raditi apt , Debianov izvanredni alat za upravljanje programskim paketima. Stavite prvi od Sargeovih CD/DVD-a u pogon, izaberite cdrom  i pricekajte da apt popise sve pakete, a zatim isto ponovite sa svim ostalim CD/DVD-ima: sluzbeni Debian 3.1 Sarge dolazi na cetrnaest CD-a ili na dva DVD-a. Na slijedeca pitanja Dodaj jos jedan apt izvor? i Rabi sigurnosna osvjezenja sa 'security.debian.org'? zasad mozete odgovoriti Ne . 

1.5.3.1 Podesite X-e ako vam je zivot mio

"Stoj!", kaze vam Sargeova instalacija, uperivsi tesko oruzje zvano xserver-xfree86 . "Ajde dok kazem keks da ste nastimali svoj X-server i digli lijepi sareni X-Window sustav, inace ce nam Debian ispasti pretpotopni davez za pristave geekoide! Brze to tamo! Jen' dva!"

Pozor, jos par uvodnih primjedbi: ovo je potpuni opis koristenja naredbe dpkg-reconfigure xserver-xfree86 . Pri instalaciji Sargea se ne pojavljuju svi koraci, pa visak jednostavno ignorirajte. Mogu vam zatrebati kasnije. Drugo, na Sargeu iz nekog meni nedokucivog razloga dpkg-reconfigure xserver-xfree86 zapamti, ali ne zapise promjene. Zato nakon podesavanja jednostavno obrisite datoteku /etc/X11/XF86Config-4 , opalite dexconf  i gle cuda, novi novcati XF86Config-4 stvorit ce se na svome mjestu, sa svime sto ste izmijenili.

Okej. Drhtavih ruku, iako novak i nevjeza, usudite se na pitanje Attempt to autodetect video hardware? odgovoriti Ne . Nece oni vas samo tako maltretitrati, imate i vi svoje ja. Slijedi Select the desired X server driver , pa izaberite svoga s liste. Morate znati koju graficku karticu imate, odnosno ciji je chipset na njoj. Nemate pojma o cemu ja to? Sto pobogu radite ovdje? :-) Nvidijci biraju nv , ali noviji Radeoni uopce ne vole ni ati ni radeon, svasta. Za njih u ovom KAKO ima posebno poglavlje. Ako vaseg pogonitelja nema ili ne bude htio raditi, mozete pokusati s vesa ili vga . Zatim unesite proizvoljni identifikator za vasu karticu (ako hocete), a ...bus identifier ostavite prazno. Iza toga upisite Amount of memory to be used with your video card . Malo racunanja, za 32 Mb to je 32768, za 256 Mb 262164. Program vas potom moli Please select the XKB rule set to use , ponudjeno je xfree86 , ostavite, zatim Please select your keyboard model , gdje ja upisujem pc102 ili pc105, a vi vec koliko tipki imate. Izbrojite :-) Onda dolazimo na vrlo vazan dio Please select your keyboard layout gdje hrabro upisite hr . O tome opsirnije kasnije. Slijedece mogucnosti Please select your keyboard variant i Please select your keyboard options obvezno obje ostavite prazne i evo vas kod misa.

Attempt mouse device autodetection? najvjerojatnije nece uspjeti, pa procitajte naputak, a zatim je na redu Please choose your mouse port gdje morate znati kakvoga glodavca imate. O tome vise u odlomku 2.7.2. Ako je PS/2, kao i ja birate /dev/psaux , ako je serijski vjerojatno /dev/ttyS0 , ako je USB /dev/input/mice , a imate jos mogucnosti. Procitajte i jedno upozorenje. Slijedi Please choose the entry that best describes your mouse , pa opet izaberite prema onome sto imate - kod mene je ImPS/2. Na pitanje Emulate 3 button mouse odgovorite potvrdno samo ako imate misa sa svega dvije tipke, jednako kao sto na pitanje nakon toga trebate odgovoriti Da samo ako imate misa s kotacicem, a naravno da imate.

Attempt monitor autodetection? gotovo sigurno nece uspjeti, pa recite Ne . Potom ce vas program pitati Is your monitor a LCD device? , imate li zaslon od tekucih kristala (to su oni skupi tanki), odgovorite. Procitajte objasnjenje o nacinima konfiguriranja monitora, nakon cega ja biram Advanced , jer znam da mi je na prvom racunalu horizontalni raspon frekvencija monitora 30-96 , a vertikalni 50-150 , te da je na drugom racunalu 30-57 i 43-70 . Sto cete vi? Ako u svojoj dokumentaciji monitora ne mozete pronaci te podatke Simple mi se cini prilicno dobrom idejom, jer nije vrag da ne znate je li vam monitor 14", 15", 17" ili 19" ili... :-) 

Slijedi Select the video modes you would like the X server to use  gdje ja razmaknicom uklonim sve osim 1152x864 (za prvo racunalo) ili 1024x768 (za drugo), a vi kako hocete, mozete ih imati vise. Izmedju zaslonskih razlucivosti kasnije cete se kretati kombinacijama tipaka Ctrl Alt + (ctrl-alt-plus) ili Ctrl Alt - . Na Please select your desired default color depth... birajte 24 , zatim ponudjene module ostavite na miru i dosli ste skoro do kraja. Write default Files section to configuration file? , Da , Write default DRI section to configuration file? , Da i vasa nova novcata XF86Config-4 datoteka vec je nacinjena u /etc/X11/ direktoriju.  

Kad se jednom probijete kroz pustinju i prasumu podesavanja X-a, instalacija paketa se nastavlja. Cijela stvar moze trajati pola sata, sat ili duze, ovisno od snage vaseg stroja i kolicine programa koje ste izabrali. Kada bude gotovo, vratit ce vas u glavni izabirnik podesavanja osnovnog sustava.

1.6 Prvi prijavni prompt i jos problema

Dakle pojavio se! Al' ste faca, instalirali ste Debian GNU/Linux! Uh... a sto sad? :-)

Budite poslusan novak i prijavite se kao obicni korisnik kojeg ste prethodno nacinili. Na Korisnicko ime: upisite ime, a na Lozinka: zaporku koju ste prethodno odredili. Hopa, pojavljuje se poznato Gnome radno okruzenje - i odmah vas docekuje Greska kod pokretanja postavki XKB-a... bla, bla :-( Nazalost, cini se da je problem u postavkama tipkovnice, a prouzrokuje ga osnovna kofiguracijska datoteka X-a /etc/X11/XF86Config-4 koja je nacinjena prilikom instalacije. A mozda i jos ponesto.

No, dobro. Niste ni misili da ce sve raditi iz prve. Zasucite rukave, zatvorite prozorcic poruke o gresci i otvorite XF86Config-4 nekim uredjivacem obicnog teksta. Medjutim, kako ste na sustav prijavljeni kao obicni korisnik, necete je moci promijeniti ni zapisati bez ovlasti korijenskog korisnika, root-a. Pokusajte. Imate gore lijevo Aplikacije / File browser, otvorit ce se Gnome-ova graficka skoljka i upravljac datotekama Nautilus . Pronadjite /etc/X11/XF86Config-4 , kliknite je dvaput, otvara je Gedit , Gnome-ov mali tekst-editor, ali samo za citanje . Ne ide tako. Evo jedan od nacina: gore imate malu ikonu zaslona (terminal), kliknite, otvara se Gnome-ov terminal i docekuje vas prompt vase-korisnicko-ime@debian:~$ i mali treptavi kursor. Upisite su , a na Password: korijensku zaporku koju ste si izabrali prilikom instalacije. Pozor, sad ste root, bog i batina sustava, ali samo u tom prozorcicu. Treba vam obicni uredjivac teksta koji radi u terminalu. S Debianom ih dodje cijelo cudo i gotovo svi se hvale da su pristupacni i jednostavni za pocetnike. I svima redom rastu dugi nosovi :-)

Sjecate se prastarog programa Norton Commander za DOS, upravljaca datotekama s ugradjenim editorom i jos mnogo stvari? Ne? Onda barem znate sto je Total Commander za Windowse? Ne? Go get a geek life :-) Odlicna je vijest da Linux ima svoju inacicu koja se zove Midnight Commander, a pozivate ga naredbom mc . Nazalost ni Sarge ga ne instalira po defaultu, pa ga morate staviti sami, ali za razliku od Woodyja ovaj puta vrlo jednostavno. Upisite: apt-get install mc . A gdje je crtica "-", pitate? U tome i jest problem - imate postavljenu neku lijevu americko-bosansku tipkovnicu, ne pitajte mene kako ni zasto. Crtica vam je gore desno u prvom redu, na tipki s upitnikom. Morate imati prvi Sargeov DVD u pogonu, pricekajte dok se mc instalira, pokrenite ga, podjite do datoteke /etc/X11/XF86Config-4 . 

Dakle, postavite se na datoteku /etc/X11/XF86Config-4 , otvorite je pomocu F4 , sa strjelicom ili Page Down tipkom spustite se po njoj dok ne dodjete do Option "XkbLayout" , pa "us,bs" zamijenite s "hr". Spremite promjenu pomocu F2 , misem dva puta kliknite na F10 dolje desno u prozoru da izadjete iz mc uredjivaca i programa i napisite exit da napustite root terminal. Opet ste obican korisnik. Sad hodite na Aplikacije / Podesenja radne povrsine / Tipkovnica , kliknite vrsak Rasporedi , uklonite U.S. English i Bosnian , dodajte Croatian i kliknite Postavi na uobicajeno . Provjerite, nema vise greske kod pokretanja.  

Prica kaze da je u Linuxu lose logirati se kao korijenski korisnik, jer root moze bukvalno sve, pa tako i nepovratno zeznuti stvar. (To je tocno.) Zato se treba prijavljivati kao obicni korisnik koji ima samo jako ogranicene ovlasti nad sustavom, a kad namjeravate nesto strasno vazno, pozovete naredbu su , upisete root zaporku i radite, te se na status obicnog korisnika vratite jednim exit . (I to je tocno.)

Moram ovdje priznati da mi se u slucaju jednog (i najcesce jednokorisnickog) kucnog stroja koji nije povezan u nekakvu mrezetinu to cini prilicno upitno. Stvarno se cesto dogadja da morate raditi 'vazne stvari', a onda skuzite da kao 'obicnjak' ne mozete niti pisati niti citati sto vam se prohtije dok ne date zaporku. Zivi davez. Ti boga, ako mogu u Windozama imati Show All Files , pa valjda necu umrijeti sto sam ovdje root. Dakle, za potrebe ovog KAKO-a, mi Linux neznalice prijavljivati cemo se kao rootovi. Kasnije, kad ostarimo i okorimo kao iskusni korisnici Linuxa, radit cemo kao useri i smijati se svojem nekadasnjem neznalastvu i neprosvijecenosti. 

Molim? Pokusali ste se prijaviti kao korijenski korisnik na grafickom pozdravnom sucelju, ali ne ide? Administrator sustava nije dozvolio prijave s ovog zaslona ? A taj admin ste vi :-) Bez panike, hodite na Akcije / Podesavanje upravitelja prijavom , unesite korijensku zaporku, kliknite vrsak Sigurnost , oznacite Dozvoli root korisniku prijavu kroz GDM i zatvorite. Nema vise ogranicenja.

Pozor: nije bas pametno setati se Internetom kao root bez vatrozida. O tome u slijedecoj inacici ovog KAKO.

1.7 Vijesti iz povijesti

Kako podizati Linux iz DOS-a ili Windowsa? Nikako, DOS-a vise nema, vladaju Windows XP. Sto? Jos uvijek u svojoj mracnoj pecini imate Windows 98? Onda nakon instalacije mozete upisati (iza svakog redka po jedan Enter):

mount -t vfat /dev/hda1 /mnt
cd /mnt
mkdir debian
cp /vmlinuz debian/vmlinuz
cp /initrd.img debian/initrd.img

Ovim ste montirali svoju Win particiju (pretpostavljeno /dev/hda1) na jedan od Linuxovih direktorija /mnt , nacinili u njemu (to jest na njoj) direktorij debian i tamo presnimili Linuxov kernel. Za dizanje iz DOS-a jos vam treba program loadlin.exe koji se nalazi na prvom instalacijskom CD/DVD-u u direktoriju /tools . Njega cete kasnije presnimiti u direktorij C:\debian , pored kernela, a zatim Notepadom dodati i datoteku deb.bat , u koju cete upisati recimo ovo:

@echo off
c:\debian\loadlin c:\debian\vmlinuz root=/dev/hd** ro

Primijetite da vam umjesto /dev/hd** valja unijeti vasu Debian particiju (vjerojatno /dev/hda2). Kada zelite dignuti Linux, ili kod dizanja Windowsa hodite u Command prompt only , ili odete u MS-DOS prozor, ili ih Restart in Ms-DOS Mode , a zatim se postavite u C:\debian i upisete deb .

Ako imate Windows Me, malo je kompliciranije. DOS je i dalje tu, ali ga uspjesnije skrivaju i nema dizanja iz DOS prozora ili restartanja u DOS modu. Zato nakon opisanog postupka nacinite startup disk, a zatim s njega obrisite sve osim sitemskih datoteka i command.com . Kad dignete WinMe s takve diskete, past ce u DOS, pa se jednostavno postavite u  C:\debian , upisite deb i evo vas za koji casak u vasoj worst nightmare :-)

I to je uglavnom sve sto se tice osnovne instalacije. Privezite pojas - slijedi stimanje.