1. Instalacija
1.1 Organiziranje diska prije instalacije
Od mojih tvrdih diskova, prvi je podijeljen na tri dijela: particije za Debian i njegov swap, te jednu za Windowse C:\ . Na drugom disku je Win particija D:\ i još dvije Linux particije, a treci disk je u 'ladici' i nekad posluzi kao velika disketa.
Predpostavljam da kao pocetnik zelite zadrzati Windowse i bootati oba sistema. Najbolje je zato disk ili diskove prethodno podijeliti i organizirati DOS programom fdisk. Nadam se da znate kako se s njim radi, jer to necu opisivati (hodite nekom pracovjeku koji ima DOS, napisite help fdisk i citajte). Disk particionirajte tako da jedan dio ostavite netaknut (prazan), a onda na taj dio, nakon instalacije Windowsa na fat-formatirani dio, stavite Debian. Danasnji diskovi su golemi, pa ne morate skrtariti s prostorom - dajte mu za pocetak barem desetak gigabajta. Nacinite sve particije primarnim (primary). Windowsi i Linux mogu zajedno uz extended particije, ali mislim da cete tako imati manje problema.
Ukoliko ne zelite iznova instalirati Windowse, rjesenje ce biti ili da nabavite jos jedan disk, ili da svoje sadasnje particije iznova organizirate nekim od programa koji to mogu bez unistavanja postojecih podataka. Recimo, Partition Magic.
1.2 Kako vidjeti Linux iz Windowsa
Linux moze 'vidjeti' i pisati po Win fat i vfat particijama. 'Vidi' i ntfs, ali ne može pisati po njima. Postoje programcici koji vam omogucavaju da iz Windowsa 'vidite' Linux ext2 particiju, kao sto su fsdext2 i jedan od plug-in-a za Total Commander. To je korisno pocetniku, jer s nje mozete presnimavati, citati je i tako steci predodzbu kako je Linux organiziran. Negdje sam procitao da postoji program koji moze i pisati po Linux particijama, ali ne sjecam se kako se zove i nisam ga isprobao.
1.3 Prvi korak: boot i root diskete
Prave se ovako: odete u DOS (ili Win DOS prozor), odete u direktorij /install na prvom Debian CD-u i napisete rawrite2 . Zatim na upit Enter disk image source file name: upisete rescue.bin , a na upit Enter target diskette drive: odgovorite samo jednim a (bez dvotocke). Ubacite praznu disketu i stisnite Enter . Kad zavrsi, program ce vam reci Done i tako ste nacinili svoju Debian boot disketu. Za root disketu sve je isto, samo umjesto rescue.bin upisujete root.bin .
Kad ste ih napravili, resetirajte racunalo i pustite ga da digne sistem s boot diskete. Na dnu zaslona pojavit ce vam se boot: , a vi samo opet Enter i pricekajte da se Linux digne i pojavi Debianov zastrasujuci instalacijski program dbootstrap . Ako tako instalirate Debian, kasnije nakon prvog reboota ce vas traziti da umetnete i root disketu. To sam radio svega jednom i vise se ne sjecam detaljno, ali nije bilo nekih problema.
1.3.1 Diskete vam ne trebaju...
...ako imate originalnu distribuciju i BIOS koji moze bootati sistem s
CD-a (potrazite nesto kao Boot Sequence i podesite CDROM
kao prvi), mozda cete uspjeti tako dignuti Linux. Pokusajte! Meni je stari
Debian 2.1 Slink iz nekog razloga uporno pricao Boot failed , ali drugi su radili.
Ako ne uspije, pokusajte s drugim ili trecim instalacijskim CD-om.
Ako ni to ne uspije, prilikom pokretanja racunala prebacite se u DOS prompt (ako imate Win98 - stisnete F8 pa izaberete Command prompt only , ako imate WinMe - DOS mozete dignuti sa startup diskete s koje ste obrisali sve osim sistemskih datoteka, ako imate WinXP - sjednite i placite... sala, citajte dalje), hodite opet na CD u direktorij /install i upisite boot . Pojavit ce se izabirnik s cetiri predefinirana kernela, pa izaberite jedan. Mozda najbolje idepci . Ako imate srece, Linux se dize s CDa i pojavljuje se instalacijski program. U ovome slucaju ipak nacinite boot i root diskete.
1.4 dbootstrap i particioniranje diska programom cfdisk
Iza tipicno nakaradnog imena dbootstrap krije se jos grozniji Debianov instalacijski program u kojemu nema puno filozofiranja - ili radite kako treba, ili ponavljate iz pocetka. Kad se to cudo pojavi na zaslonu, prvo imate Choose the language , s jednim prilicno ugodnim Odaberite ovo i pritisnite enter da nastavite na hrvatskom . Slijedi Konfiguracija tipkovnice , pa slobodno izaberite nasu. Neki kazu da je mozda bolje za pocetak uzeti americku, da ne morate traziti razne znakove u slucaju pojavljivanja problema. Ja imam "Tipro Ljubljana" tipkovnicu staru, vjerovali ili ne, 16 (slovima: sesnaest) godina, na kojoj su oba rasporeda u razlicitoj boji. Ako odaberete nas raspored, a nemate tako nesto, mozda cete negdje trebati napisati npr. \ ili | i morat cete pogadjati gdje je. Medjutim, ako radite kako treba, ta je mogucnost mala.
Potom slijedi Particioniranje tvrdog diska , nakokon cega ce se pojaviti glavni zaslon programa cfdisk , Debianovog programa za particioniranje. Sucelje mu je (naravno) ruzno i samo marginalno user friendly, ali je zapravo pametan, siguran i jednostavan, ako ste pazljivi. Bolje vam je da budete, jer ako pogrijesite, nema undo.
Predpostavimo da ste ucinili kako sam predlozio i disk podijelili na
dva dijela, od kojih ste na prvom instalirali Windowse, a drugi ostavili nedirnut, prazan. Ako imate samo jedan
disk,
cfdisk ce vam (pri vrhu) pokazati da je njegova oznaka /dev/hda
, te podatke o particijama, otprilike ovako:
| Name | Flags | Part Type | FS Type | [Label] | Size (MB) |
| /dev/hda1 | Boot | Primary | Win95 Fat32 | (?) | |
| Pri/Log | Free Space | (?) |
Ono sto vas zanima je ovo posljednje, Pri/Log Free Space ,
jer se odnosi na dio diska koji ste odvojili za Debian. Na donjem dijelu
zaslona nalaze se opcije, koje ovise od toga na kakvoj ste particiji.
Po programu se krecete strjelicama na tipkovnici, gore/dolje po particijama,
a lijevo/desno po opcijama. Postavite se na Pri/Log Free Space
, pa ce se dolje pojaviti opcije [Help] [New] [Print] [Quit] [Units]
[Write]. Izaberite [New] , a zatim [Primary]. Dalje
vas program pita zelite li particiju na pocetku ili kraju slobodnog prostora,
te koliko cete prostora odvojiti za svoju Debian root particiju. Prije
no sto to odredite, sjetite se da morate napraviti i swap particiju
koja bi trebala biti barem dvostruko veca od kolicine RAMa u vasem stroju,
ali ne vise od 128 Mb. Kada ste odredili,
cfdisk ce vam iznova
pokazati svoj glavni zaslon, ali ce sada na njemu biti i vasa Linux particija,
i to kao /dev/hda2 , te jos jedna Pri/Log Free Space
, velicine koju ste ostavili za swap. Od nje na potpuno isti nacin
nacinite swap particiju, ali ce je
cfdisk pokazati kao
FS
Type Linux , pa stoga izaberite opciju [Type], te upisite
broj 82 (kao sto vidite, Linux
ext2 je tip
83),
i jos malo pa ste gotovi s particioniranjem. Sada biste trebali imati ovakvo
stanje:
| Name | Flags | Part Type | FS Type | [Label] | Size (MB) |
| /dev/hda1 | Boot | Primary | Win95 Fat32 | (?) | |
| /dev/hda2 | Primary | Linux | (?) | ||
| /dev/hda3 | Primary | Linux swap | (?) |
Fino. Odaberite opciju [Write] , na pitanje odgovorite yes i pricekajte da cfdisk upise podatke na disk. Zatim odaberite [Quit] i opet ste u glavnom izabrniku.
1.4.1 Kako Linux zove svoje diskove
Primijetili ste da u Linuxu nema oznaka C:\ D:\ itd, vec su svi diskovi /dev/hd** , gdje zvjezdice zamjenjuju broj i oznaku. Prvi je disk /dev/hda , drugi /dev/hdb , treci /dev/hdc i tako dalje. Ako je disk podijeljen na dvije particije, jedna primary i jedna extended, onda su njihove oznake /dev/hda1 (za C:\ ) i /dev/hda5 (za D:\ ). Zasto je /dev/hda5 , a ne /dev/hda2 ? Koga je briga, negdje sam procitao objasnjenje i odmah ga zaboravio. Bitno je samo da sve logicke particije Linux vidi pocinjuci od brojke 5, kao /dev/hd*5 , /dev/hd*6 itd. Medjutim, ako je disk podijeljen na dvije primarne particije (Win i Linux), onda ce one biti /dev/hda1 i /dev/hda2 .
Oznaka CD-a ovisi od toga kamo ste ga spojili. Ako je npr. kao kod mene slave na IDE2, onda je /dev/hdd (dakle, da je master na IDE2, bio bi /dev/hdb). Disketni pogon A:\ za Linux je /dev/fd0 .
Ako imate SCSI disk ili CD, oni ce biti /dev/sd* , ali o njima nemam pojma. Znam samo da kod instalacije trebaju jos jednu disketu s posebnim driverima. Ako imate IDE CD-przilicu, da bi ona radila pod Linuxom trebat ce vam SCSI-emulacija. O tome prilicno kasnije.
Slijedi inicijalizacija vasih particija, prvo Inicializiranje swap particije , a zatim Inicializiranje Linux particije . Kod pitanja da li zelite preskociti provjeru particija radi bad sectora odgovorite negativno i zatim pricekajte da se formatiraju. (Ako je particija velika, moze potrajati.) Zatim ce vas instalacija pitati Zelite li mountati /dev/hd** kao root datotecni sustav? , potvrdite i zapamtite kako je prepoznata (npr. /dev/hda2), jer ce vam ta oznaka kasnije trebati. Slijedi Instalacija kernela operativnog sustava i modula , stisnite Enter , slijede Pronadjen je Debian CD-rom i Zelite li CD u CD pogonu koristiti kao primarni nacin instalacije? , potvrdite i zatim dolazite na Konfiguracija modula podrske uredjajima . Nije previse vazno ako nesto ne odaberete, jer kasnije sve mozete mijenjati i dopunjavati. Evo nekoliko prijedloga (ovise o tipu kernela kojeg ste bootali): od ponudjenih file systema obvezno izaberite vfat da mozete povezati Windows particiju (pita vas Install this module in the kernel? , samo stiskate Enter dok ne kaze Instalation succedeed i pokaze mali + pored modula), a od ostalog mozete izabrati recimo mrezni protokol ppp , zatim podrsku za PS/2 misa psaux ili za serijskog serial , za paralelni printer lp i parport i sto vam jos drugo padne na pamet. Mozete birati hisax i isdn za ISDN kartice, ide-scsi i sg za przilice, te soundcore i soundlow za zvucne kartice. Kod nekih kategorija su hardverske komponente navedene bas imenom proizvodjaca, pa ako koju slucajem imate, dodajte je.
Na kraju odaberite Finish, pa ce vas instalacija pitati kako zelite da vam se racunalo zove i sto ce vam biti prompt kao rootu. Ponudjeno je debian , ali mozete staviti bilo sto, uz uvjet da koristite slova i brojke.
Slijede upiti IP addresa , Netmask , IP gatevay i Ime domene , a ticu se pitanja da li ste cijelo vrijeme povezani na mrezu, sto vjerojatno niste. Ja nisam, pa udaram po Enteru , ali ako vi ipak jeste, nemam pojma sto trebate upisati. Slijedece pitanje je DNS posluzitelj , a tu vam valja unijeti brojcice pomocu kojih se spajate na svoga ISP-a. Ako koristite Htnet, upisujete 205.219.255.5 205.219.255.8 , tocno ovako, s razmakom izmedju grupa znamenaka. Dalje ide Instalacija osnovnog sustava , pa cete morati odabrati s kojeg ce uredjaja teci (naravno s CDROM-a) i direktorij s kojeg ce se sustav instalirati (vec je ponudjen), a zatim vam preostaje koji Enter i malo cekanja da se instaliraju osnovne stvari.
Evo nas opet u glavnom izabirniku. Dosli smo do Priprema sustava za dizanje , kako hocete da vam se sistem
podize: Kamo instalirati lilo. Obzirom da
ste novak u Linuxu i zelite sacuvati svoje lijepe Windoze netaknutim, prvo
izaberite za svaki slucaj Priprema boot diskete (mda, to je vec treca koja vam vjerojatno nece trebati),
a zatim samo hrabro Ponovo dizanje sustava . Poslije cemo nastimati
da Linux pokrecete po volji.
Ako ste instalaciju podigli s diskete, ili s bootabilnog CD-a,
nemojte uciniti nista. Ako ste je podigli s CD-a iz DOS-a, sad umetnite
boot disketu u njezin pogon. U svakom slucaju, pricekajte da vam se na
dnu zaslona pojavi
boot: a zatim upisite
rescue root=/dev/hda2
, odnosno, onaj /dev/hd** kojeg ste zapamtili kod particioniranja
i odredjivanja root particije. Jos malo i evo nam opet naseg Debian Woodyja,
koji kaze Congratulations..!
Nema vise hrvatskog. Slijedi Time zone configuration , jedan No jer vam ne treba GMT, a zatim izaberite Europe i Zagreb . Na Shall I enable MD5 passwords kazite opet No , na Shall I install shadow passwords ide Yes, a zatim pita za vas root password , odnosno zaporku. Unesite nesto (dvaput) sto cete upisivati kod svakog logiranja kao root. Zatim mozete istovjetnim nacinom stvoriti jednog 'obicnog' korisnika (kao ja kruno). Davez se ne predaje Shall I remove the PCMCIA packages , pa ako nemate takvih uredjaja, recite mu Yes . Slijedi Do you want to use a ppp connection to install the system , odgovorite No . Zatim ce vas pitati Scan another CD , pa je vrijeme da mu izredate svih sedam Debian Woodyjevih CD-a, da zna odakle ce sto instalirati. Potom na pitanje Add another apt source mozete odgovoriti s No , isto kao i na Use security updates...
Slijedi vazan dio Run Tasksel?, kazite Yes i od niza ponudjenih opcija odaberite koje zelite instalirati. Krecete se strjelicama i tipkom Tab, a oznacujete razmaknicom. Mozete oznaciti npr. X Window system, Desktop environment, Dialup system, Games, C and C++ (treba vam za kompajliranje programa) i Print server. Pazite da se ne zabunete i ne pokrenete grozno cudoviste zvano
dselect o kojem cu govoriti kasnije, kad bas moram.
Instalacija ce zapoceti
nakon Finish , a kako bude tekla trazit ce vas da mijenjate instalacijske CD-e, ali - jao - i da odmah iskonfigurirate neke
programe egzoticnih imena poput less , wwoffle ,
leafnode
, exim , wvdial , itd. Izbjegnite sve u sto niste sigurni, uvijek mozete ponoviti kasnije. Bit ce korisnih stvari,
poput pitanja Default papersize (naravno, a4), a i vrlo vaznih, poput pitanja Manage XFree86 4.x server with debconf? Za sada recite No, to cete isto tako srediti kasnije.
Cijela stvar moze trajati pola sata, sat ili duze, ovisno od snage vaseg stroja i kolicine programa koje ste izabrali. Na kraju ce vas nagraditi s jednim Have fun .
Pojavio se! Al' ste faca, instalirali ste Debian GNU/Linux! Uh... a sto sad?? :-)
Logirajte se kao root (na login: upisete root , a
na Password: zaporku koju ste izabrali prilikom instalacije) i
docekat ce vas nesto ovakvo:
debian:~#
...ili kako ste vec htjeli da vam se stroj zove, i mali lijepi treptavi kursor.
1.6.1.1 Logirati se kao root ili ne
Prica kaze da je u Linuxu lose logirati se kao root, jer root moze bukvalno sve, pa tako i nepovratno zeznuti stvar. (To je tocno.) Zato se treba logirati kao obicni korisnik koji ima samo jako ogranicene ovlasti nad sustavom, a kad radite nesto strasno vazno, pozovete naredbu su , upisete root zaporku i radite, a zatim se vratite na status obicnog korisnika s jednim exit . (I to je tocno.)
Medjitim, moram ovdje priznati da mi se u slucaju jednog (i najcesce jednokorisnickog) kucnog stroja koji nije povezan u nekakvu mrezetinu to cini prilicno blesavo, jer se stvarno cesto dogadja da morate raditi 'vazne stvari', a onda skuzite da kao 'obicnjak' ne mozete niti pisati, niti citati sto vam se prohtije dok ne date zaporku. Zivi davez. Ti boga, ako mogu u Windozama imati Show All Files , pa valjda necu umrijeti sto sam ovdje root.
Dakle, za potrebe ovog KAKO-a, mi Linux neznalice logirat cemo se kao rootovi. Kasnije, kad ostarimo i okorimo kao iskusni linuksasi, radit cemo kao useri i smijati se svojem nekadasnjem neznalastvu i neprosvijecenosti.
1.7 Kako podizati Linux iz DOS-a ili Windowsa
Nikako, DOS-a vise nema, vladaju Windows XP. Sto? Jos uvijek u svojoj vlaznoj pecini imate Windows 98? Ako je tako, nakon instalacije mozete upisati (iza svakog redka po jedan Enter):
mount /dev/hda1 -t vfat /mnt
cd /mnt
mkdir debian
cp /boot/vmlinuz-2.2.20-idepci debian/vmlinuz
Ovim ste montirali svoju Win particiju (pretpostavljeno /dev/hda1) na jedan od Linuxovih direktorija /mnt , nacinili u njemu (to jest na njoj) direktorij debian i tamo presnimili Linuxov kernel 2.2.20-idepci koji ste dobili s instalacijom Debiana 3.0 (naravno, ako kod bootanja niste izabrali neki drugi kernel). Obzirom da je predvidjen za dizanje iz DOS-a, skratili ste mu ime na vmlinuz (mozete ga nazvati kako vam drago), jer DOS i Windowsi u DOS modu ne kuze dugacka imena datoteka. Za dizanje Linuxa iz DOSa jos vam treba program loadlin.exe koji se nalazi na prvom instalacijskom CD-u u direktoriju /install . Njega cete kasnije presnimiti u direktorij C:\debian , pored kernela, a zatim Notepadom dodati i datoteku deb.bat , u koju cete upisati ovo:
@echo off
c:\debian\loadlin c:\debian\vmlinuz root=/dev/hd** ro
Primijetite da vam umjesto /dev/hd** valja unijeti onu vasu Debian Linux particiju (vjerojatno /dev/hda2).
Kada zelite dignuti Linux, ili kod dizanja Windowsa hodite u Command prompt
only , ili odete u MS_DOs prozor, ili ih Restart in Ms-DOS Mode , a zatim se pozicionirate
u C:\debian i upisete deb .
Ako imate Windows Me, malo je kompliciranije. DOS je i dalje tu, ali ga uspjesnije
skrivaju i nema dizanja iz DOS prozora ili restartanja u DOS modu. Zato nakon
opisanog postupka nacinite startup disk, a zatim s njega obrisite sve osim sitemskih datoteka i command.com . Kad dignete WinMe s takve diskete, past ce u DOS, pa se jednostavno postavite u C:\debian , upisite deb i evo vas za koji casak u
vasoj worst nightmare :-)
I to je uglavnom sve, sto se tice osnovne instalacije. Privezite pojas - slijedi stimanje.