3. Dotjerivanje

3.1 Zvuk i učitavanje modula

Treće poglavlje KAKO, a sama tišina i muk i nigdje zabave? Sad ćemo mi to srediti. Koju zvučnu karticu imate? Neku dobru staru, kao SB Live? Neku frajersku što se sad nosi po gradu? Ili integriranu? Ajde da vidimo, u terminalu napišite lspci , pa ćete dobiti nešto ovakvo ili ovakvo. Stoji li tu negdje Multimedia Audio Controller? To vam je zvučna kartica. Sargeovi 2.6.8 kerneli dolaze sa širokom podrškom modula (pogonitelja, drivera) za različite zvukovne uređaje, pa tako primjerice sve što trebam učiniti za SB Live! na svom prvom računalu je pomoću modconf ubaciti modul emu10k1 u kernel i zvuk je tu. Kako se to radi?

Prvo u terminalu napišite apt-get install modconf , pa ćete se nakon instalacije i pokretanja naći pred plavo-bijelim tekstualnim sučeljem ugodno prevednim na hrvatski. Modula je cijelo čudo, a /kernel/sound/pci/emu10k1 se nalazi pri dnu. (Postoji i /kernel/sound/oss/emu10k1, ali je zastario.) Jedan Enter, otvara se novi izabirnik s dva modula, a meni treba snd-emu10k1 . Opet Enter, na Instalacija modula u kernel odgovorim Da, zatim Upišite sve argumente naredbenog reda... ostavim prazno i pričekam Instalacija je uspjela . Nakon toga vidim da se pokraj imena modula pojavio mali + (plus) kojeg prije nije bilo. Ostaje mi samo provjeriti i podesiti glasnoću zvuka pomoću nekog miksera, recimo tkmixer. Gnome ima Aplikacije / Multimedija / Kontrola glasnoće, što možete dodati i na panel. Iako je tamo prevedeno drugačije :-)

Naravno, ovaj postupak s modconf trebate primijeniti i za sve druge uređaje u svome računalu koji zahtijevaju učitavanje modula, a rezultat će biti podešena datoteka /etc/modules.conf i sve će raditi kao urica. Moduli se nalaze u /lib/modules/inačica_kernela, a možete ih i 'ručno' učitavati, putem modprobe vaš-modul . Želite si pokvariti dan? Imate man modprobe . 

3.1.1 ALSA

Dakle, ako ste pomoću modconf pronašli odgovarajući modul za svoju zvučnu karticu, problem riješen. Ako ne, odgovor se zove ALSA, Advanced Linux Sound Architecture. Inistalirajte je pomoću apt-get install alsa , a možda nije loše dodati i discover . Što je to? Doznat ćete čitajući man discover , aha, kako da ne. Nakon instalacije, karticu ćete poštimati pomoću alsaconf koji će je pronaći, učitati modul i postaviti jačinu zvuka, što možete provjeriti s alsamixer . Za moje drugo računalo alsaconf pronađe Intel8x0 SiS sound controller , a alsamixer mi kaže da je to SiS SI712 C-media Electronics CMI 9738 integrirana zvučna kartica.

Komplicirano, kažete? Kako je podešavanje ALSA nekad izgledalo za SB Live! pogledajte u Potato KAKO. 

U Gnome-u ste, imate programe pod Aplikacije / Multimedija. Od ponuđenih, Alsa Player (Molim? Totem Movie Player? Ne pitajte mene.) će iz prve svirati .mp3 datoteke, sehr gut, ali njime se gledaju filmovi. Od ostalih, Glazbeni program (Rythmbox) koristi zastarjeli Open Sound System i ne može otvoriti /dev/dsp, što god to bilo, a i najveća faca za .mp3 i .ogg na Linuxu xmms , X MultiMedia System, kaže "Ne mogu otvoriti...", svejedno imao li u Postavke / Postavke / Izlazni dodaci određen OSS ili ALSA. Kvragu, što sad..? Dobro, alsaconf će se pobrinuti za sve redom, ali nakon ponovnog pokretanja sustava problem je i dalje tu. Možda su vam učitani i ALSA i OSS moduli? Ne idu skupa, pomoću modconf uklonite OSS, jer za OSS programe ALSA ima emulacijske drivere snd-pcm-oss , snd-seq-oss i snd-mixer-oss . Možda imate više učitanih modula koji vam ne trebaju? Ili se možda Gnome svađa s ostatkom svijeta oko vlasti nad zvukom..? Evo ne znam. Ako ništa drugo, pomoći će kompajliranje novog kernela. 

3.1.3 Imate više zvučnih kartica?

Želite odrediti koja će biti zadana na sustavu. Provjerite izlaz cat /proc/asound/cards . Trebali biste dobiti nešto ovakvo:

debian:~# cat /proc/asound/cards
0 [Unknown        ]: EMU10K1 - SB Live [Unknown]
                     SB Live [Unknown] (rev.4, serial:0x201102) at 0xe000, irq 10
1 [V8237          ]: VIA8237 - VIA 8237
                     VIA 8237 with ALC655 at 0xe700, irq 5

Hoću da mi glavni bude SB Live!, a on je ovdje 0 . Stoga sam pomoću uređivača običnog teksta gedit (na Gnome-u Aplikacije / Pomoćni alati / Uređivač teksta) načinio datoteku /etc/asound.conf i u nju stavio ovo:

pcm.!default {
type hw
card 0
}
ctl.!default {
type hw          
card 0
}

Sjedite i plačite :-) Šala, imao sam ja i CL SB 16 Vibra ISA na jednom starom stroju, radio je bez problema. Postupak je uglavnom isti kao kod PCI, samo se prethodno (prava sitnica) morate pobrinuti da prilikom bootanja vaša pretpotopna zvučna kartica bude inicijalizirana i prepoznata. Postupak je opisan u odjeljku o ISA modemima.

Hmm... vidim da alsaconf sad ima i Probe legacy ISA (non-PnP) chips. Pokušajte.

3.2 Internet

Niti jedno računalo nije "ono pravo" bez sveze s Mrežom svih mreža. To osobito vrijedi za stroj na kojemu imate Linux. Bukvalno svakih par mjeseci ili čak dana nastaju nove - bolje - inačice vaših omiljenih programa, a vrijedni računalni volonteri, dragovoljci i altruisti cijeloga svijeta neprestano smišljaju i pišu nove aplikacije, besplatne i svima dostupne. Nevjerojatno koliko ih je! Uvjerite se koristeći se stranicom s poveznicama. 

3.2.1 ADSL

Možda pomalo nevjerojatno, ali istinito: instalacija i podešavanje ADSL uređaja daleko je najjednostavniji postupak od svih koje sam dosad koristio za spajanje na Internet. Kh-khm, naravno, samo pod uvjetom da ste se prije sklapanja ugovora sa svojim providerom malo raspitali i uzeli LAN, a ne USB ADSL modem... :-)

Naime, LAN ADSL modemi šljakaju preko mrežnih kartica kakve integrirane imaju gotovo sve današnje matične ploče, a ako ne, neku običnu LAN karticu možete dokupiti za vrlo malo novca. Pomoću lspci pogledajte što imate pod Ethernet controller: . Kod mene je na prvom računalu VIA Technologies, Inc. VT6102 [Rhine-II] , a na drugom Silicon Integrated Systems [SiS] SiS900 PCI Fast Ethernet , kakva je i na Gericom nakrilniku. Nema baš nikakve razlike u podešavanju. Treba vam paket pppoe , ali ne morate posizati za apt-get , jer je već instaliran. Ako ste u Gnome-u, imate Aplikacije / Alati sustava / ADSL/PPOE configuration ili iz terminala pppoeconf . Mrežna kartica treba vam biti spojena na ADSL modem (ne pokušavajte bez toga), pa će pppoeconf pronaći eth0 ethernet uređaj, potražiti Access Concentrator i upitati vas može li promijeniti datoteku /etc/ppp/peers/dsl-provider . Recite Da dva puta, a zatim unesite korisničko ime i zaporku koje ste dobili od svoga gulikože, pardon, tvrtke koja vam pruža mrežne usluge. Potom opet dva puta recite Da, a zatim Ne, osim ako vam treba uspostavljanje sveze odmah pri pokretanju sustava. 

Na kraju će vas pppoeconf upitati želite li na Internet, a vi jedva dočekali, zar ne? :-) Da provjerite radi li sve kako treba pokrenite neki mrežni preglednik iz Aplikacije / Internet i uživajte malo. Svezu prekidate iz terminala jednostavnom naredbom poff , a ponovo je podižete s pon dsl-provider . Za neposredno praćenje mrežnog prometa na Gnome panel možete dodati applet Nadzor sustava (ili Praćenje sustava, živjela konzistentnost prijevoda, mda). 

Pozor: nakon rebootanja, prije podizanja ADSL svezu morate prvo inicijalizirati, naredbom pppoe -A .    

3.2.2 ISDN

Svojedobno najjeftinija pasivna ISDN PCI kartica u Kroaciji Asuscom ISDNLink P-IN100-ST-D koštala me svega 272,00 kuna s PDV-om na 01. studenog 2000. i višestruko se isplatila. Ili me višestruko koštala... ovisi kako gledate :-)

Dakle, prvo morate imati osnovnu ISDN podršku u kernelu. Sargeovi 2.6.8 kerneli dolaze s mnogo toga, pa pomoću modconf pogledajte pod /kernel/drivers/isdn/... i ubacite modul za svoju karticu. Zatim Synaptic-om slobodno instalirajte sve što je i u kakvoj svezi s ISDN-om (osim isdneurofile, to vam vjerojatno ne treba). Konfiguracijske datoteke nalaze se u direktorijima /etc/isdn i (možda, ovisi) /etc/ppp . 

Ako ste sve učinili kako treba, prilikom podizanja sustava pojavit će se ovakve poruke , što će značiti da je kartica ispravno prepoznata i modul učitan. I sad, kako se spojiti?

3.2.2.1. Neki programi

Nekada sam koristio vrlo dobri kISDN, ali tvrtka koja ga je načinila odavno je prestala s radom. U KAKO za Potato postoje opširne upute, a možete i skinuti staru free inačicu, ~1 Mb. Onda sam u zamjenu našao QtISDNLinux, ružnjikav ali pristojan GUI programčić čiji.deb paket možete skinuti ovdje , ~1.5 Mb. Instalacija je vrlo jednostavna. Ima i Help s uputama, a na KAKO za Woody pročitajte još par riječi o podešavanju. Iskreno rečeno, ne znam da li će ijedan raditi na Sargeu.

E, ali Sarge zato ima gnome-ppp koji navodno radi i s ISDN sustavom. Nažalost, ni to nisam provjerio. Javite :-)

3.2.2.2 Za ljubitelje WindowMakera: wmisdn

3.2.2.3 'Ručno' spajanje

Pozor: znajte da vas i samo površno čitanje ovog odlomka izravno kvalificira na natječaj za ekstremne računalne mazohiste. Nastavite na svoju odgovornost :-)

Trebalo mi je neko vrijeme, ali konačno sam koliko-toliko skužio 'ručno' spajanje i zašto nije htjelo ispravno raditi prije. Dakle, kad ste učinili sve iz odlomka 3.2.2, u /etc/isdn/ imate hrpu datoteka koje uopće ne dirajte, osim isdn.conf , a u njoj postavite:

COUNTRYPREFIX=+
AREAPREFIX=0
COUNTRYCODE=385
AREACODE=(upišite svoj)

isdnctrl readconf /put/do/konfiguracijske_datoteke

...što će iz nje učitati sve upisane postavke, načiniti novi interface, dodati slave kanal itd. Vidjet ćete ispis rezultata. Slijedi:

ipppd noipdefault +mp mru 1500 mtu 1500 lock /dev/ippp0 /dev/ippp1

...što će iz mrtvih dignuti program ipppd i reći mu da se spremi na šljaku s dva kanala, ako bude potrebno. Nakon toga pišete:

isdnctrl dial ippp0

isdnctrl addlink ippp0

...a uklanja s:

isdnctrl removelink ippp0

Kada vam bude dosta Interneta, vezu prekidate s jednim:

isdnctrl hangup ippp0

...i eto. Radi kao sat, IMO čak i bolje od programa za spajanje, osobito ako ste si aliasima u .bashrc datoteci skratili i olakšali silno upisivanje.

Naredba lsmod ga uredno pokazuje. Što sad? Uputa kaže da mi je device za modem /dev/536ep0 , pogledam, eno ga. Ostaje mi da na njega načinim simboličku poveznicu /dev/modem, jer je programi za spajanje na Internet obično koriste. U terminalu pišem: 

ln -s /dev/536ep0 /dev/modem 

...i gle čuda, Aplikacije / Alati sustava / Mreža se više ne koči. Sada valja pronaći GUI program za spajanje na Internet, po mogućnosti s nizom lijepih šarenih lampica ili slično. Nekad je to bio xisp , ali zahvaljujući milosti božjoj više ga nema na Sargeu. Ako ste baš jako željni patnje, pokore i isposničkog okusa Linuxove cyberpovijesti, evo vam ga ovdje, pa ga pomoću dpkg instalirajte i pokušajte podesiti. Instalacija ide ovako: apt-get install libxaw6 (Sarge ima noviju od ove koju ste skinuli), a zatim iz direktorija kamo ste otpakirali: dpkg -i xlib6g* libforms* xisp* . A podešavanje... tko kaže da program s grafičkim sučeljem mora biti jednostavan? :-)

Pravo rješenje je gnome-ppp. Stavite ga pomoću apt-get install gnome-ppp . (Instalacija će vas tražiti da poštimate program vwdial , odbijte.) Potražite ga pod Aplikacije / Internet, a možete ga staviti i na panel. Po pokretanju kliknite Setup, provjerite da je device /dev/modem kao kod mene ili već koji odgovarajući uređaj vašeg modema. U Phone numbers upišite broj koji pozivate, isključite Wait for dialtone. Kliknite vršak Options, isključite sve osim Check default route i stisnite Zatvori, pa će vas vratiti na glavni prozorčić. Tamo upišite svoje korisničko ime i zaporku, označite Remember password (da je ne morate svaki put upisivati), izaberite Phone number: i konačno opalite Connect. Kad ugledate Dialing... i začujete modem, možete kliknuti Log da vidite što se događa. Svezu prekidate s Disconnect, tko bi rekao.

Već spomenuh, za vizualno praćenje mrežnog prometa na Gnome panel možete dodati applete Nadzor sustava ili Lampice modema, što vam se više svidi. 

Prvo vam valja otjerati dinosaure dalje od svoje pećine, a zatim reći kernelu da prilikom podizanja prepozna ISA uređaj, čitajući njegove postavke iz datoteke /etc/isapnp.conf . Nakon što pomoću apt-get instalirate paket isapnptools, otkrit ćete ih pomoću naredbe pnpdump > mojisa , koja će u vašem direktoriju načiniti datoteku mojisa, a iz nje jednostavno sve prekopirajte u isapnp.conf . Pogledajte moju za modem USR PnP 56k ISA nakon takve operacije. Pratite poruke prilikom bootanja ili provjerite s dmesg ili u /var/log/messages , trebali biste dobiti nešto ovakvo. Ako zapnete, sjetite se irq i io postavki koje vaš modem ima u Windowsima, sjetite se da je COM2 ovdje /dev/ttyS1, a ne zaboravite niti BIOS, možda ste morali onemogućiti port. Da biste provjerili da li modem radi poslužite se programima wvdial ili minicom, osobito ako volite psihofizičku torturu.

Nepovratno je prošlo doba kada je stari Netscape bio nezamjenjiv Linux program za nas neznalice. U međuvremenu, ne samo da je Mozilla odavno zaboravio sve svoje adolescentske prištiće, nego je rodio pravu konkurenciju Internet Exploreru, brzi mrežni preglednik Firefox, kao i vrlo dobri klijent za e-poštu i usenet Thunderbird. Pokrenite Synaptic i instalirajte ih.

3.2.5 FTP i download manageri

S Debianom 3.1 dobili ste hrpu FTP programa, a dva stvarno fancy su gFTP (Gnome) i KBear (KDE), pa ih instalirajte sa Synaptic-om i isprobajte. Moj favorit je gFTP, radi odlično, ima i SSH.

Od download managera, programa koji će vam pomoći da sigurno skinete velike datoteke i nastavite prekinuti prijenos, puno ljudi hvali d4x, ali meni se čini da je najjednostavniji Gnome Transfer Manager, gtm.

3.2.6 ICQ i IRC

U starim dobrim vremenima kada je i sama instalacija Debiana bila mnogo, hm, zanimljivija, ispisati nešto na pisač bio je isto tako vrlo, hm, dojmljiv i interesantan posao. A danas? Bah, živi davež. U kernelu koji ste dobili prilikom instalacije već imate ukompajliranu potrebnu podršku za LPT i USB pisače, pa će vam ih sistem prilikom bootanja (najvjerojatnije) prepoznati. Provjerite, pomoću dmesg > pisač trebali biste dobiti ovako nešto za paralelni, a ovako nešto za USB. U Gnome-u kliknite Aplikacije / Alati sustava / Printers , a kad se foomatic-gui pojavi, Dodaj. Otvara se Add a new printer queue i uz malo sreće nakon Naprijed ćete vidjeti svoj pisač prepoznat. Ja imam serijski Epson Stylus Color 440 i USB Epson Stylus Color 480SXU i oba se pojave i bez problema rade istovremeno. (Ops, SXU zahtijeva i instalaciju paketa foomatic-db-gimp-print.) Kliknite svoj pisač, još tri puta Naprijed, označite već preporučen pogonitelj, opet Naprijed i na kraju Primijeni. Za provjeru da li radi, kliknite pisač u glavnom prozoru i pošaljite mu Test Page. Dobijate Foomatic-GUI Printer Test Page s malim žućkastim pingvinom i to je sve. Koja grozna dosada... :-)

Problemi? Imate neki supernovi pisač? Ili neku egzotičnu starudiju? Možete ga pokušati podesiti i klikanjem ove poveznice. Prijavit ćete se kao root i upisati svoju korijensku zaporku, a zatim će vas slično kao i foomatic-gui (hmm... ili je to zapravo jedno te isto..?) tražiti da korak po korak odredite svoj uređaj. Pogledajte. Ako ni to ne uspije, preostaje vam potražiti pomoć na Linuxprinting.org. Usput rečeno, datoteka postavki pisača jest /etc/cups/printers.conf , pogonitelji za pisače nalaze se u /usr/share/cups/model , a nakon instalacije u /etc/cups/ppd. 

Oho, vidi, Gnome ima i Podešenja radne površine / Alati sustava / Printing. Probajte tako dodati svoj pisač. 

Nekad je i ovo bio priličan problem, ali na Sargeu, ako ste uspješno prošli prethodno poglavlje, programi će vidjeti koje pisače imate na sustavu i sve će normalno raditi. Kh-khm, ni Gimp nije izuzetak: na File / Print otvori vam veliki prozor u kojemu obratite pozornost na Printer model: , gdje mora stajati pisač koji želite. Ako nije, kliknite Setup printer..., nađite ga i zatim prije ispisa sve spremite za kasnije.

3.3.2.1 OpenOffice

Konačno u Debianu. Nastao od Stardivisionovog/Sunovog StarOfficea, golemog, nekad besplatnog paketa uredskih aplikacija. Ugodno se nalazi na Aplikacije / Ured. Zahtijeva prilično snažan stroj, ali je bez ikakve sumnje odličan, stabilan i pametan, na Linuxu bez prave konkurencije. Čita i uređuje M$ datoteke bez problema. Inačica 1.1.1 prevedena je na hrvatski jezik, skinuti je možete odavde. 

3.3.2.2 AbiWord i KWord

AbiWord je dio Gnome Office-a. Iako je inačica koja dolazi sa Sargeom neusporedivo bolja od one na Woodyju, još uvijek se pomalo bori s velikim datotekama. Inače je prilično brz i bez mnogo bubica. KWord je dio KOffice-a koji dolazi s KDE. Nije loš, iako pati od nekoliko sličnih problema kao i AbiWord. 

Na kraju, ako vam treba mali uređivač tekstualnih datoteka, na Aplikacije / Pomoćni alati / Uređivač teksta čeka vas odlični gedit. Sarge ih sadrži bukvalno cijelo čudo, i konzolnih i za X-e, pa malo prošvrljajte po Synaptic-u. 

3.3.3 Obrada slike: Gimp

Gimp je Linuxov brat Adobeovog Photoshopa, ali nevjerojatno: besplatan, program slobodnoga koda. Naći ćete ga pod Aplikacije / Grafike, a sa Sargeom ste dobili stabilnu 2.2.6 inačicu. Trebat će vam malo vremena da se naviknete na njegovu filozofiju. Od brojnih odličnih osobina valja istaknuti pristojnu brzinu i podržavanje cijelog čuda grafičkih formata, efekata i priključaka, od uobičajenih do egzotičnih.

Ako vam u ovome nizu dobroćudnih i neproblematičnih odlomaka nedostaje grozota i trauma, ovdje možete pročitati kako se je svojedobno kompajlirao Gimp, inačica 1.2.0. Pozor: nije za ljude slabog srca i živaca.

U Gnome-ovim izabirnicima Aplikacije / Grafike , Debian izbornik / Programi / Grafika i Debian izbornik / Programi / Poglednici imate svega. Od programa za gledanje slika, meni je najmiliji gqview . Od programa za vektorsko crtanje, s OpenOfficeom dolazi Draw i radi sasvim pristojno.

3.4 CD/DVD pržilica

Taj naš Debian na najboljem je putu da se pretvori u mandrivaidno-suseidnu popodnevnu dosadu za dobroćudne kućanice :-) . Nekad vam je za prženje CD-a valjalo prekompajlirati kernel, učitavati potrebne module, posebno urediti /etc/fstab , podesiti kofiguracijsku datoteku boot učitavača i slično, a rad s DVD-ima bio je pravo malo čarobnjaštvo. A danas? Instalirate si xcdroast ili k3b i kliketate mišonjom po zaslonu. Zijev. 

3.4.1 XCDRoast

Moj omiljeni roštilj. S Debianom 3.1 ste dobili odličnu 0.99alpha15 inačicu koja je cijela prevedena na hrvatski, iako Sarge to još ne zna. Jednostavno ga stavite Synaptic-om, presnimite datoteku xcdroast.mo u direktorij /usr/share/locale/hr/LC_MESSAGES/ i pokrenite program. Bez problema prži DVD-e, ali vam treba ProDVD ključ. Kopirajte ga i zalijepite u polje Postav / Mogućnosti / CDR_SECURITY ključ i ne zaboravite da istječe 22. listopada 2005.

Ukratko o najosnovnijem radu s XCDRoast-om. Prvo kliknite Postav, pa će vam vršak Uređaji reći je li prokužio vaš. U zadnjih, hmm, godinu i pol-dvije dana promijenio sam tri CD/DVD pržilice različitih proizvođača, sve su se pojavile od prve. Pod Čvrsti disk pomoću Dodaj odredite na kojoj će od vaših particija program privremeno skladištiti obličja (images). Neka tamo bude što više slobodnog prostora. Pod Razno možete provjeriti da li vam radi /dev/dsp radi zvukovne signalizacije i to bi bilo dovoljno. Kliknite Spremi postav da se podaci zapišu, pa možete krenuti s pravljenjem CD/DVD-ova. Imate dvije osnovne mogućnosti: Udvostruči CD/DVD i Načini CD/DVD .

Prva, naravno, presnimava kompletne diskove odgovarajućeg sadržaja. Prvo će se pojaviti CD/DVD/obličja info, pa stisnite Čitaj CD/DVD / Čitaj sve zapise i malo pričekajte dok ne kaže Zapisi uspješno pročitani. Potom kliknite Snimi zapise, stavite medij u pržilicu, jedan U redu i cvrčanje počinje. Druga opcija Načini CD/DVD nešto je složenija, jer omogućava da po volji pripremite sadržaj svog medija. Kh-khm, najjednostavnije bi bilo da prethodno stavite sve što želite snimiti u jedan direktorij i zatim pod Upravi zapise / Dodaj to pokažete programu. Ako nemate dovoljno mjesta, morat ćete se pozabaviti vrškom Upravi zapise. U desnom prozorčiću Pogled na datoteke/direktorije označujete što želite snimiti, klikate Dodaj, a zatim određujete kamo. Trebat će vam malo vremena da se naviknete. Pod ISO9660 zaglavlje možete imenovati svoje remek-djelo, a pod Boot postavke možete načiniti bootabilni CD/DVD. Imate vršak i gumb Načini sesiju/obličje / Izračunaj veličinu da provjerite niste li pretjerali sa zapreminom, a zatim Upravi u datoteku obličja ako ćete tako načinjeni image snimati na medij kasnije, ili Upravi i snimi "u letu" ako ćete snimati odmah. Pečenje već miriše :-)